Vrhovni sud u iduća dva mjeseca donijeti odluku vezanu uz različite presude u tužbama u vezi s kreditima u švicarskim francima, najavila je nedavno v.d predsjednica suda Gordana Jalšovečki. Na medijske najave sazivanja sjednice proširenog vijeća, reagirala je i Hrvatska udruga banaka. Priopćenje HUB-a donosimo u nastavku.
Povodom medijskih najava o mogućem sazivanju sjednice proširenog vijeća u predmetima CHF kredita, Hrvatska udruga banaka uputila je dopis Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u kojem upozorava na otvorena pitanja vezana uz formalne pretpostavke za sazivanje takve sjednice, kao i na potrebu pravodobnog i potpunog informiranja stranaka o sastavu vijeća i tijeku postupka.
Dodatno, uzimajući u obzir javno iznesene navode prema kojima bi sudac Jadranko Jug sudjelovao kao sudac izvjestitelj u predmetima konvertiranih kredita, HUB je zatražio očitovanje o njegovu sudjelovanju u odlučivanju, imajući u vidu da je ranije bio izuzet zbog postojanja okolnosti koje upućuju na sukob interesa vezan uz kredite u švicarskim francima. Također je zatraženo pojašnjenje hoće li se pravila o izuzeću dosljedno primjenjivati i na druge suce kod kojih postoje okolnosti zbog kojih ne mogu sudjelovati u odlučivanju.
Nepristranost sudaca temelj je svakog sudskog postupka i ne smije biti dovedena u pitanje. U svim situacijama u kojima postoje okolnosti koje mogu upućivati na sukob interesa, pravila o izuzeću moraju se primjenjivati strogo i bez iznimke. Takav pristup štiti integritet postupka i pravnu sigurnost svih sudionika. U međunarodnoj praksi takvi se standardi primjenjuju restriktivno upravo radi očuvanja povjerenja u odlučivanje. Primjerice, u arbitražnom postupku pred ICSID-om u Washingtonu, u predmetu u kojem je sudjelovala Republika Hrvatska, predsjednica arbitražnog vijeća povukla se već zbog same mogućnosti postojanja sukoba interesa.
Načelo mora biti jednako za sve i u tom kontekstu svaki sudac koji se nalazi u usporedivoj situaciji, bilo zbog obiteljskih veza s odvjetnicima koji sudjeluju u CHF predmetima, bilo zbog vlastitog neposrednog interesa u toj pravnoj materiji, trebao bi biti izuzet iz odlučivanja. Jedino dosljedna i jednaka primjena pravila o izuzeću može otkloniti svaku objektivnu sumnju u nepristranost i osigurati povjerenje u zakonitost i pravednost postupka.
Transparentnost nije formalnost, već sastavni dio prava na pravično suđenje. U situaciji u kojoj ključne informacije prvo izlaze u medijima, a ne kroz institucionalne kanale, opravdano se otvara pitanje urednosti i zakonitosti postupanja. Dodatno, iz važećih odredaba Poslovnika Vrhovnog suda nije jasno razvidno tko je ovlašten sazvati sjednicu proširenog vijeća u okolnostima kada predsjednik suda nije imenovan, što zahtijeva jasno i nedvosmisleno tumačenje.
Istodobno, pravosuđe mora djelovati bez ikakvih vanjskih utjecaja i bez stvaranja unaprijed definiranih očekivanja o ishodima pojedinih postupaka. Prakse utjecaja putem javnog prostora i naputci sucima kako bi trebalo suditi iznijete u javnom prostoru od strane predstavnika pojedinih udruga i interesnih skupina, ozbiljno kompromitiraju postupak, stvaraju nedopušten utjecaj na sud i dovode u pitanje mogućnost nepristranog i pravičnog odlučivanja.
Podsjećamo kako je pitanje CHF kredita već bilo predmet zakonodavnog rješenja kroz konverziju iz 2015. godine, kojom je uspostavljena ravnoteža između potrošača i banaka te osigurana pravna sigurnost. Trošak tog procesa, u iznosu od oko milijardu eura, u cijelosti je snosio bankarski sektor. Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj je ranijoj praksi, uključujući ogledni postupak, zauzeo pravna stajališta prema kojima sporazum o konverziji predstavlja valjanu pravnu osnovu i proizvodi pravne učinke, uključujući i situacije u kojima su pojedine odredbe izvornog ugovora utvrđene ništetnima.