Paraskevidekatriafobija je jučer opravdala svoje postojanje. Točno na petak 13., nekadašnji Titov brod Galeb, oštećen je u sudaru s turskim brodom Deniz Akay.
- Teretni brod s pilotom je isplovljavao i pri tome je izgubio pogon. Oborili su dva sidra, no ipak je došlo do sraza s Galebom. Pretrpljena je šteta, no do sutra se neće znati kolika je. Nema stradalih ni onečišćenja. Brod je dobio zabranu isplovljavanja. Na mjesto su otišli inspektori Lučke kapetanije - rekao je Darko Glažar, lučki kapetan iz Rijeke.
Titov Galeb u riječku luku je doplovio prije godinu dana nakon obnove u kraljevičkom brodogradilištu Dalmont. Priča počinje 1938. godine u brodogradilištu Ansaldo u Genovi, gdje je porinut elegantni brod RAMB III. Bio je to treći od četiri brza broda blizanca, izgrađena za tvrtku Regia Azienda Monopolio Banane (Kraljevsko poduzeće za monopol na banane), s naizgled jednostavnom zadaćom: prijevozom banana iz talijanskih kolonija u Africi do Europe. Njegov dizajn, međutim, predviđao je i mogućnost brze prenamjene u ratne svrhe.
Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943., brod koji je još bio na popravku zaplijenili su Nijemci. Preimenovali su ga u Kiebitz i pretvorili u brzi i učinkoviti minopolagač. Pod njemačkom zastavom, Kiebitz je u Kvarneru i sjevernom Jadranu postavio više od pet tisuća morskih mina. No, ratna sreća ponovno ga je napustila.
Potopljen je tijekom savezničkog bombardiranja 5. studenog 1944. godine. Na dnu mora, na dubini od 22 metra, proveo je sljedeće tri godine. Splitska tvrtka Brodospas poduzela je složenu operaciju vađenja olupine s dna riječke luke, koristeći inovativnu metodu s cilindrima napunjenim stlačenim zrakom. Brod je potom otegljen u pulsko brodogradilište Uljanik, gdje je prošao temeljitu rekonstrukciju. Godine 1952. iznova je rođen pod svojim trećim i posljednjim imenom - Galeb. Službeno je postao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice, no vrlo brzo preuzeo je ulogu po kojoj će postati svjetski poznat.
Postao je službena jahta i ploveća rezidencija predsjednika Josipa Broza Tita. Prvo Titovo međunarodno putovanje Galebom u ožujku 1953. bilo je u Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje se Tito susreo s Churchillom. Tito je na njemu proveo ukupno 549 dana, preplovivši više od 86.000 nautičkih milja i posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta.
Na palubi Galeba ugošćeno je više od stotinu svjetskih državnika, među kojima su bili indijski premijer Jawaharlal Nehru, egipatski predsjednik Gamal Abdel Nasser, etiopski car Haile Selassie, sovjetski vođa Nikita Hruščov i libijski pukovnik Muammar Gaddafi. Osim političara, Tito je na brodu rado ugošćivao i svjetske zvijezde poput Elizabeth Taylor, Richarda Burtona i Sophije Loren.
Nakon Titove smrti 1980. godine, Galeb je nastavio služiti kao školski brod, no s raspadom Jugoslavije 1991. povučen je u Boku kotorsku u Crnoj Gori. Tamo je započeo njegov dugi period propadanja.
Crnogorska vlada prodala ga je grčkom brodovlasniku Johnu Paulu Papanicolaouu, koji ga je s namjerom preuređenja u luksuznu jahtu 2000. godine doteglio u riječko brodogradilište Viktor Lenac. Međutim, Papanicolaou je bankrotirao, a projekt je propao. Grad Rijeka kupio je brod na javnoj dražbi 2009. godine za 100.000 američkih dolara, s jasnim ciljem da ga pretvori u muzej.
Temeljita obnova, vrijedna više od deset milijuna eura i sufinancirana sredstvima Europske unije u sklopu projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, započela je 2019. u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici. Nakon pet godina zahtjevnih radova, Galeb je zasjao novim sjajem, trajno usidren uz riječki lukobran Molo Longo. Tako je bilo sve do jučer kada ga je na Petak 13. udario turski brod.