Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak rekao je da treba upozoriti ljude koji ne nose maske da ih stave, a što se tiče situacije u Crikvenici gdje su se dvije žene fizički obračunale zbog mjera, kaže da je to ipak - ekstremno.
- Mi smo za edukaciju, upozoravanje, apel, nismo za prisilu, represiju i naplaćivanje kazni. Te mjere uvijek stoje na raspolaganju, ako će biti potrebno, ali ja se nadam da neće - ponovio je Capak ono što svi pripadnici Stožera naglašavaju otkako su maske postale obavezne.
POGLEDAJTE VIDEO: Fizički obračun u Crikvenici zbog mjera
Kazne doduše postoje, pa ukoliko ne nosite masku, možete zbog toga platiti i do nekoliko tisuća kuna. No, Capak ističe da se nada kako kazne ipak neće biti potrebne te da će trajna edukacija i apeliranje uroditi plodom.
No, što ako turisti u kafiću ne žele staviti masku? Capak kaže da ih najprije treba upozoriti, a potom ih odbiti poslužiti.
Capak je istaknuo kako su nakon donošenja odluka Stožera o mjerama oko okupljanja njegov mail zatrpale razočarane mladenke, a on je zbog svega toga - mail morao ugasiti.
- Mi smo morali ugasiti taj mail jer je bilo nemoguće pročitati sve te poruke. Ja sam ispočetka odgovorio na svaki mail barem rečenicu, no u jednom momentu je to postalo nemoguće, i moje tri tajnice nisu uspjele pročitati sve mailove koji su došli. Sad moje tajnice na drugu adresu primaju poruke i meni prenose samo ono na što moram odgovoriti - objasnio je.
Kaže da se velika okupljanja održavaju po pravilima tako da tamo gdje je više od 100 ljudi moraju to prijaviti lokalnom Stožeru civilne zaštite, a on može organizirati nadzor da li se mjere poštuju.
- Naravno da mi ne želimo smanjivati broj ljudi, ne želimo dodatna ograničenja. Mi smo napravili novu preporuku koja je restriktivna. Pa recimo ples. Nismo rekao vlakić... kaubojski je otprilike isto to. Mi to ne bi preporučili jer ljudi dolaze u bliski kontakt, ubrzano dišu gdje se stvara velika količina aerosola. Ako je tamo asimptomatska ili bolesna osoba, može zaraziti veliki broj ljudi. Mi to u ovom trenutku ne preporučujemo. Korona će jednog dana proći pa ćemo se vratiti vlakićima i kaubojskim plesovima - objasnio je.
Epidemiolog Kolarić smatra da bi se sportska natjecanja, koncerte i velika okupljanja trebalo ograničiti. Capak kaže da su propisali strogi epidemiološki okvir za natjecanja s gledateljima te da nema potrebe za tim.
- Zadnjih natjecanja su se ljudi većinom držali tih mjera. Većina mjesta gdje se natjecanja održavaju su veliki prostori, ljudi drže distancu, u zatvorenim prostorima nose masku. Nije potrebno to ograničavati. Većina liga i natjecanja završavaju za tjedan ili deset dana. Na jesen ćemo vidjeti sukladno situaciji.
Capak kaže da na plažu ne treba nositi masku, a najbitnija mjera je fizička distanca od dva metra, koju treba držati i u moru.
Đikić smatra da treba testirati barem dio turista koji ulaze u Hrvatsku.
- Mi smo za ljude iz trećih zemalja uveli ili da imaju test illi idu u samoizolaciju. Za zemlje EU nema ograničenja. Mi ne vidimo puno smisla u nasumičnom testiranju, ono bi trebalo biti za osobe koje su sa povećanim rizikom ili za koje se može postaviti sumnja na infekciju. Postoje prigovori da se premalo testira. Mi napravimo 1700-1800 testova dnevno. Ako nema postavljenih indikacija i 600 je puno - kaže Capak dodajući da prigovor o premalo testiranja ne stoji.
Na pitanje o dostupnosti dežurnih epidemiologa, Capak kaže da su značajno povećali njihov broj, a da su neki ipak otišli na nekoliko dana godišnjeg odmora.
- Nismo povećavali broj mobitela i nemamo više telefon 113 koji je pokrivao dosta poziva. Razmišljamo da vratimo taj broj. Mi ćemo sa županijskim zavodima iskomunicirati da se poveća broj mobitela na koji se epidemiolozi javljaju - objasnio je.
Trenutno imaju 103 epidemiologa, a kaže da bi ovakvu situaciju mogli ležerno pokriti kada bi ih imali duplo više.
Iako su u Srbiji teške simptome imali i mladi, a neki su i umrli, Capak je istaknuo da takvih slučajeva u Hrvatskoj, srećom, nema.
- Poznata je stvar da neki mladi u nekim posebnim situacijama podlegnu infekciji. Poznato nam je da se u svijetu to događa, to je jedna autoimuna reakcija na oštećenje koje uzrokuje virus ili diseminirana intravaskularna koagulacija, gdje virus masovno ošteti unutrašnjost krvnih žila. Zbog toga i mladi trebaju biti na oprezu. Naš prosjek dobi oboljelih je nešto niži nego u proljetnom dijelu, tada smo imali oko 60 godina, a sada je 47-48 godina - poručio je.
Na upit hoće li korisnicima domova za starije omogućiti šetnje, kaže kako su u ovom trenutku oni najranjivija skupina koju posebno treba zaštititi.
- Za to je potrebna i infrastruktura, moramo iskomunicirati sa zaposlenicima domova je li to moguće - kazao je.