Pad BDP-a od 9,4 posto koje za ovu godinu očekuje Vlada u okvirima je prognoza MMF i drugih međunarodnih institucija pa su se vjerojatno orijentirali prema tome, navode ekonomisti. Složni su da je pad od 9,4 posto optimističan scenarij, ali da će to itekako osjetiti na standardu građana, koji mogu očekivati manji raspoloživi dohodak za trošiti.
- Rekao bih da je optimističan scenarij, a pesimističan bi se kretao negdje oko 15 posto. To će u velikoj mjeri ovisiti o kretanjima u turizmu budući da on čini oko 20 posto BDP-a - kazao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo zašto reforme trebamo ODMAH!
Očekuje da ćemo imati snažan rast nezaposlenosti posebno usporedimo li se s istočnim europskim zemljama koje su se u punopravno članstvo EU pridružile 2004. i 2007. godine.
- Možemo očekivati da će negdje oko 100.000 radnih mjesta biti izgubljeno - poručio je Novotny.
Potpuno pogrešno bilo da Vlada taj gubitak nadoknadi povećanim zapošljavanjem u državnom sektoru, kao što je to bilo 2009. kada je izgubljeno 150.000 radnih mjesta.
U Banskim dvorima iduće godine očekuju rast gospodarstva od 6,1 posto, a Novotny smatra kako je to moguće realizirati, ali sve naravno ovisi o epidemiološkoj situaciju.
- Dosta toga smo naučili, Vlada je ispravno intervenirala da se održe radna mjesta, jer jednom kad nestanu mala i mikro poduzeća teško ih vratiti odnosno jednostavno to nije moguće. Jako je važno sačuvati jezgru tih malih i mikro poduzeća i održati njihov kapital koji će onda kreirati i radna mjesta - navodi analitičar.
Novotny kaže i kako bi ga veselio još snažniji pad BDP-a i onda brzi oporavak.
- Bojim se scenarija 2008. i 2009. kad smo nakon pada BDP-a imali dugogodišnju stagnaciju što nikako nije dobro. Puno bolji scenarij bi bio kad bi ekonomske aktivnosti naglo pale i onda se vratile nazad. Važna razlika između krize 2008. i 2009. jest što je ovoga puta Vlada razumjela i naučila neke lekcije pa će vrlo vjerojatno nastaviti djelovati proturecesijski, a ne kao vlada 2009, godine koja je svojim mjerama podizanja poreza i uvođenja dodatnih poreznih opterećenja zapravo djelovala u korist recesije. Izgledi su nam da dođe do naglog ekonomskog pada ove godine, jer je došlo do potpunog zatvaranja gospodarstva, ali isto tako bi se moglo dogoditi da se sljedeće godine ekonomija oporavi. To bi bio scenarij koji bi ja zagovarao - kazao je.
Navodi kako su se novo situaciji dobro prilagodili OPG-ovi, a pozdravlja i trend digitalizacije. Volio bi da se taj trend nastavi i da tu vidimo odgovarajuće uštede.
- To bi bile prave reforme, uštede u javnom sektoru i poticanje ekonomske aktivnosti poduzetnika i nastavak investicijskog ciklusa posebno iz EU fondova. Javni sektor mora se prilagođavati, digitalizirati, automatizirati. Državni sektor jednostavno mora smanjiti broj zaposlenih. To mi građani očekujemo od Vade da učini kao važan reformski potez - zaključio je Novotny.
Hrvatska opet kreće živjeti na dug
Ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kaže da je Vlada napravila umjereno sretni, optimistični scenarij s padom BDP-a od 9,4 posto, ali da će se to itekako osjetiti na standardu građana koji mogu očekivati manji raspoloživi dohodak za trošiti.
S druge strane, iako je predviđen i pad potrošnje, investicija, izvoza i uvoza, samo država je odlučila ne smanjiti svoju potrošnju. A za to e se zaduživati, pa je ministar financija Zdravko Marić predvidio manjak u proračunu od skoro 25 milijardi kuna.
Dakle, Hrvatska opet kreće živjeti na dug.
Lovrinčević kaže da je Vlada očito uzela u obzir i izbore tijekom ljeta, pa nikakvih drastičnih rezova, ali niti ikakvih reformi neće biti.
– Ovaj scenarij podrazumijeva da ćemo ipak imati oko 30 posto turista u odnosu na prošlu godinu i da se neće pojaviti drugi val epidemije. Ako se on pojavi na jesen, pad će biti puno gori. Ključna će biti tri ljetna mjeseca. Industrijalizirane zemlje će sigurno početi oporavak, ali mi ovisimo o turizmu i samo od toga ovisi hoćemo li biti u toj grupi s oporavkom ili u grupi onih koji će još jače pasti. Sve može završiti i s boljim scenarijom, ali su ipak vjerojatnosti veće da on bude gori – kaže Lovrinčević.
On ističe da je država odlučila funkcionirati na dug, održavati zaposlenost kroz pomoć gospodarstvu do lipnja, a vjerojatno i nakon toga. Rast od 6,1 posto sljedeće godine za njega je "prehrabar" i značio bi da će uslijediti potpuni oporavak, dobra turistička sezona i zaposlenost. Nakon ovog lipnja, ako se ne produže mjere pomoći, nezaposlenost će ipak rasti, a već sad je jasno da plaće padaju. S ovim projekcijama, Lovrinčević predviđa da Vlada neće smanjivati plaće javnom sektoru kako ne bi pogoršala krizu, nego eventualno neka materijalna prava.
- Reforme će u Hrvatskoj, kao i cijeloj Europi biti u drugom planu. Svi sada čekaju na što će Europska komisija usmjeriti stotine milijardi eura, a jedini ciljevi su održavanje zaposlenosti i financijske stabilnosti – zaključuje Lovrinčević.