Nakon jednog od najtoplijih ljeta u povijesti mjerenja, Europu bi tijekom kolovoza, rujna i listopada mogli pogoditi novi vremenski ekstremi. Prema najnovijem upozorenju Svjetske meteorološke organizacije (WMO), klimatski fenomen El Niño nastavlja naglo jačati, a južna Europa, kojoj je blizu i Hrvatska, nalazi se među područjima u kojima su izgledne iznadprosječno visoke temperature. Istodobno se očekuju i promjene u rasporedu oborina, što povećava rizik od jakih nevremena, bujičnih poplava, ali i šumskih požara.
Kako navodi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), pozivajući se na najnoviju globalnu sezonsku prognozu WMO-a, El Niño će u razdoblju od kolovoza do listopada dosegnuti razmjere snažnog klimatskog događaja. Prognoze vodećih svjetskih meteoroloških centara pokazuju da će temperatura površine mora u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana biti i više od 2,9 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka, što će utjecati na vremenske prilike diljem planeta.
Za Europu to znači vrlo veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječno toplog vremena, posebno na jugu kontinenta. Upravo je južna Europa među područjima za koja WMO predviđa najveće izglede za temperature više od uobičajenih. Budući da se Hrvatska djelomično nalazi u tom pojasu, izgledno je da će se i kod nas nastaviti razdoblja vrlo visokih temperatura, dok bi promijenjeni obrasci oborina mogli donijeti izraženije vremenske ekstreme.
Meteorolozi ističu da El Niño neće djelovati sam. Njegov učinak dodatno će pojačati rekordno zagrijani oceani te pozitivan dipol Indijskog oceana, klimatski obrazac koji također utječe na raspored oborina i temperatura. Kombinacija tih čimbenika povećava mogućnost suša, poplava i velikih šumskih požara u brojnim dijelovima svijeta.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres upozorio je da El Niño više nije prijetnja koja tek dolazi, nego pojava čiji se učinci već osjećaju.
- El Niño nije pred vratima, nego je već tu i diže temperature. Ovo je tek uvertira. Svjedočimo toplinskim kupolama, katastrofalnim šumskim požarima i rekordno toplim morima. Ako ne djelujemo odmah, posljedice će postati još smrtonosnije - poručio je Guterres.
Sličnu poruku poslala je i glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, koja je naglasila da prognoze same po sebi ne mogu spriječiti katastrofe, ali mogu pomoći državama da se na vrijeme pripreme.
- El Niño razvija se u razdoblju nezapamćeno toplih oceana i sve viših globalnih temperatura. Vlade i lokalne zajednice još imaju vremena procijeniti rizike i poduzeti mjere prije nego što se posljedice u potpunosti osjete - rekla je Saulo.
Prognoze za razdoblje od kolovoza do listopada pokazuju i promjene u količini oborina. U južnoj Europi očekuje se veća količina kiše od prosjeka, dok bi sjever kontinenta mogao biti sušniji nego inače. Takva raspodjela povećava mogućnost lokalno obilnih pljuskova i poplava u pojedinim dijelovima Mediterana.
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje zbog zagrijavanja površinskog sloja mora u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. Iako se razvija tisućama kilometara od Europe, njegov utjecaj putem atmosferskih strujanja mijenja vremenske obrasce gotovo na cijelom planetu. Pojavljuje se svakih dvije do sedam godina, najčešće traje između devet i dvanaest mjeseci, a najveći utjecaj na globalne temperature obično ostvaruje u godini nakon početka razvoja.
WMO naglašava da nijedan El Niño nije potpuno isti te da njegovi učinci ovise o više klimatskih čimbenika. Ipak, ovogodišnji razvoj događa se u razdoblju rekordno toplih oceana i već izraženog globalnog zatopljenja, zbog čega stručnjaci upozoravaju da bi vremenski ekstremi u nadolazećim mjesecima mogli biti izraženiji nego tijekom prosječnih godina.