Turčin Mehmet Ali Agca, tada 23-godišnjak pokušao je ubiti papu Ivana Pavla II. 13. svibnja 1981. godine na Trgu sv. Petra u Vatikanu. Nagađalo se da iza njega stoji bugarska obavještajna služba.
Mehmet Ali Agca je 10. svibnja 1981. godine došao vlakom iz Milana u Rim. Našao se s jednim Turčinom i dvojicom Bugara. Tri dana kasnije, Agca i pomoćnik čekali su papu Ivana Pavla II. da prođe Trgom sv. Petra. Bila je godišnjica ukazanja Gospe fatimske koja je još 1917. godine prorekla da će “biskup u bijelom ” biti napadnut.
Ivan Pavao II. vozio se u otvorenom papamobilu i rukovao se s brojnim vjernicima. Bilo je 17 sati 17 minuta prije opće audijencije srijedom. Blagoslivljao je, pozdravljao, pomilovao je dijete koju su roditelji podigli prema njemu. Odjednom su odjeknuli pucnjevi.
Dok je automobil s Papom bio u blizini, Agca je ispucao četiri metka iz pištolja Browning Hi-Power kalibra 9 milimetara. a Papa je pao na ruke svog osobnog tajnika kardinala Stanislawa Dziwisza. Tjelohranitelji se bacaju preko teško ozlijeđenog Svetog oca. Papu su meci pogodili u trbuh te u kažiprst i desni lakat. Ranjena su i dva vjernika koja su bila u blizini.
Papa je putem do klinike Gemelli izgubio svijest. Operacija je trajala pet sati, a do kraja života imao je zdravstvenih problema.
Agca je više puta mijenjao priču u policiji, a u jednoj verziji tvrdio je kako je povezan s palestinskim skupinama . U srpnju 1981. godine osuđen je na doživotni zatvor. Dvije godine kasnije u rimskom zatvoru Rebibbia posjetio ga je Papa. O čemu su točno razgovarali nikada nije otkriveno, ali zna se da mu je Papa dao oprost .
Papa se susreo i s njegovom majkom i sestrom, a upravo je na zahtjev milostivog pape Poljaka atentator pomilovan 2000. godine Poglavar Katoličke crkve rekao je u Bugarskoj 2002. godine kako ne vjeruje da Bugari stoje iza atentata.
Atentat u Fatimi godinu kasnije
Papa je atentat odmah povezao s Gospinim ukazanjem u Fatimi 1917.godine. Naime, u trećoj fatimskoj tajni, govori se o stradanju čovjeka u bijelom ,a atentat se dogodio baš na dan Gospe Fatimske 13. svibnja. Godinu dana nakon atentata, Papa je posjetio svetište Gospe u Fatimi u Portugalu. Htio je zahvaliti Gospi što ga je spasila. U Gospinu krunu stavio je jedan od metaka, kojeg su liječnici izvadili tijekom operacije. No tamo ga je napao konzervativni španjolski svećenik sa psihičkim smetnjama, Juan Fernandez Krohn (66). No dugo se nije znalo da ga je ranio nožem u bok i da je krvario. Osobni tajnik kardinal Stanislaw Dziwisz vidio je krv na halji kada su se vratili u sobu. Papi je pružena liječnička pomoć, ali nije htio prekinuti putovanje. Da je preživio i taj atentat tek se otkrilo 2008. godine
Krohn je bio uvjeren kako su Papu komunisti poslali u Vatikan da špijunira za SSSR. Osuđen je na šest godina zatvora za napad na papu, ali ne i za ranjavanje, a nakon tri godine u portugalskom zatvoru pušten je i deportiran.
Iranci naručili atantat 1981.?
Knjiga 'Obećali su mi raj: Moj život i istina o atentatu na Papu' tvrdi kako je atentat 1981. na Trgu sv. Marka naručio ajatolah Homeini, vođa iranske islamske revolucije. Agca je tvrdo kako ga je nakon bijega iz zatvora obučavale Homeinijeve snage a da ga je iranski vođa pozvao da u ime Alaha ubije Papu. Liječnici su ustvrdili da je psihički bolestan
- Moraš ubiti toga đavoljeg namjesnika na Zemlji, Sotonina vikara na ovome svijetu. Smrt vođi licemjernih nevjernika. Neka tvoja ruka ubije Ivana Pavla II. Ne sumnjaj, imaj vjere, ubij za njega, ubij tog Antikrista, ubij bez imalo grižnje savjesti Ivana Pavla II., a potom oduzmi sebi život kako pokušaj izdaje ne bi upropastio tvoj čin - napisao je u knjizi u prvom licu.
U knjizi je opisao i susret s Papom u rimskom zatvoru Rebibbia 27. prosinca 1983. godine. Tada je rekao da su naručitelji bili Iranci. Vatikan tvrdi da nije istina da je atentat naručio ajatolah Homeini .
Iako je Agca bio osuđen na doživotni zatvor 2000. je u Italiji pomilovan i pušten u Tursku gdje je bio u zatvoru do 2006. godine.