Nije baš put pravolinijski, ali sigurno je da je održivost brodogradnje u Puli, u Uljaniku moguća. Da Uljanik i bankrotira, i nakon Uljanika će biti Uljanik, rekao je Danko Končar u Nedjeljom u 2. Ne misli da će doći do stečaja.
- Sve je moguće, ali postoje i sve se više okupljaju snage koje se bore da do toga ne dođe. rekao je. Država je već dva puta pomogla isplatiti plaće, a rečeno je da će pomoći i oko treće. Vlada je bitan sudionik u procesu i u dubiozi je od preko 600 milijuna eura. U interesu joj je da se smanji opterećenje na porezne obveznike - tvrdi Končar
U Uljaniku vidi veliki izazov.
- Što je veći izazov, ja sam zainteresiraniji. Postoji jedna determinacija da se dokaže da Uljanik može opstati. Da li ćemo to raditi mi ili ćemo samo pomagati, to nije bitno. Uljanik je dio veće priče, hrvatske brodogradnje i europske brodogradnje - kazao je i dodao da do održive brodogradnje možemo doći samo smanjenjem troškova proizvodnje.
Misli da država treba riješiti financiranje brodogradnje.
- Postoje neki mehanizmi HBOR-a, ali ih treba razviti da postanu nešto što je institucionalno - objasnio je.
Reagirajući na uvjet Bruxellesa da strateški partner mora dati 50 posto ili više za restrukturiranje, Končar je rekao kako Bruxelles ne navodi strateškog partnera nego 'vlastiti doprinos', što može ići od strateškog partnera, ali i kreditiranjem i avansima na ime budućih poslova.
- Jedan od najsigurnijih izvora financiranja je da se dio prostora iskoristi za nešto drugo. To može biti kompenzacijska mjera koju EU traži - smatra Končar. Kazao je kako on ne pristaje dati 50 posto.
Plan restrukturiranja predviđa 347 milijuna eura kao obavezu države.
- Uzmite u obzir da je ona već na 578 milijuna, a vraćajući dug PBZ-u mi smo je oslobodili za 124 milijuna garancija - tako da bi ona bila na preko 700 miliijuna. Ona pola od toga treba dati, a pola toga će biti 'vlastiti doprinos'. Uljanik ima snage da vlastitim snagama dade vlastiti doprinos, to je najzdravije - zaključio je Končar. Nije ulazio u detalje koliko bi konkretno iznosio njegov doprinos.
Napomenuo je da je već dao 12,7 plus 124 milijuna, što 'nije mali novac'. Njegova izlazna strategija, ako je bude, bit će:
- Ono što sam posudio - molim da mi vratite. Svatko tko je bolji od nas, dobrodošao je. S nama ili sam. Mi nemamo pravo prve bračne noći - dodao je Končar.
O prenamjeni površine na kojoj je brodogradilište, a koja je i u programu restrukturiranja, Končar je rekao da bi na otoku Uljaniku ostala brodogradnja. Na Sahari također ostaje brodogradilište, manji dio desno od Sahare je pomorsko dobro, a svega 17 hektara (Arsenal), koje je 100 metara od centra Pule bi se prenamijenilo. To bi trebali biti poslovni, ugostiteljski, stambeni objekti. Končar je naglasio da niti ta prenamjena nije njegov uvjet.
- Ja od toga neću imati nikakve koristi, jer sav novac koji se uprihodi, pripast će Uljaniku. Radnici su skeptični prema prenamjeni, ali nema jasnog stava da su svi protiv - rekao je Končar.
- Ivan Jakovčić je moj dobar prijatelj. U početku je imao neke ideje o preseljenju Uljanika, ali nikad nije bio na mojim sastancima s Upravom Uljanika - tvrdi Končar.
Smatra da nije ništa čudno to što je Jakovčića uključio u Afarak grupu. S plaćom od 3.500 eura nadgledao je rad Uprave grupe.
- Moja izjava da je lobirao za mene u Europskom parlamentu je izvedena iz konteksta - kazao je Končar. Dodao je da je Jakovčića angažirao jer je njegovo iskustvo "ogromno".
- Strateški je bitno da Vlada donese mehanizme kreditiranja brodogradnje, programski ustrojene i svima poznate, koji neće ovisiti o trenutku. Program restrukturiranja predviđa 3000 radnih mjesta, a Uljanik danas ima 1800 ljudi što znači da će ostali dio radnih mjesta popunjavati kooperanti - kazao je Končar.
Na pitanje o opstanku Brodotrogira rekao je da je to njegova ogromna škola.