To je to što me zanima!

"Diskriminirani smo u odnosu na buduće korisnike kredita"

Izmjene ZOKI-ja: Dužnici s kreditima u švicarskim francima žele da po novom Zakonu imaju ista prava i zaštitne mehanizme kao i korisnici novih kredita
Vidi originalni članak

Na panelu Udruge Franak o nedostacima Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI), nije bilo predstavnika HNB-a ni Ministarstva financija.

- Pozvali smo ih, ali nemaju vremena saslušati naše prijedloge - rekla je ekonomistica Udruge Branka Lukačević Gregić. U izmjenama ZOKI-ja predlaže se da parametri za izračun kamatnih stopa moraju biti jasni i poznati potrošačima. Franak se s time slaže, ali zahtijevaju da se ne obračunava sa zatečenim nego početnim stanjem na dan kad su dignuli kredit.

- Diskriminirani smo u odnosu na buduće korisnike. Oni će moći ugovoriti način određivanja promjenjive kamatne stope s bankama, a naša će formula biti određena samovoljom banaka - ističu. S njima se slaže i Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.

- Ne smije biti polarizacije na temelju datuma sklapanja kredita. Prava se moraju odnositi i na postojeće korisnike - kaže. Kao primjer za moguće rješenje iznijela je slučaj Rumunjske. Država je sama ukinula naknade za kredite koji se prebijaju i naknade za rizik koje je banka naplaćivala dužnicima koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama. Volksbanka nije to ispoštovala, a državu su tužili zbog propisa. 

Rumunjski sud tražio je mišljenje Europskog suda za ljudska prava, a ono glasi: Država može ograničiti bankovne troškove, a zbog te presude Volksbanka je 2010. poslovala s minusom. Morali su vratiti naknade.

- Pokazali su da država može zaštititi građane - kaže Benčić. Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da banka mora imati profit, ali ne monopolski te da su regulatori, HNB i država, trebali spriječiti davanje takvih kredita.

- Ovo je tipična asimetričnost informiranja. Pojedinci koji znaju malo o kreditima i banke - rekao je Jurčić.

Prijedolzi Udruge Franak za dopunu Zakona o kreditnim institucijama

1) formuliranje kamatnih stopa za postojeće kredite na temelju uvjeta koji su vrijedili na početku otplate kredita 

2) obvezu banaka da nude otplatu kredita i u anuitetima i u ratama te zabranu anuitetne otplate za kredite s promjenjivom kamatnom stopom 

3) reguliranje stambenih kredita kao posebne vrste u kojoj rizici za dužnike moraju biti minimalni.

Idi na 24sata

Komentari 27

  • bbbdado 11.02.2013.

    Frankovci, držite se samo tako možete stati na kraj bandi lihvarskoj

  • optimist-pesimist 10.02.2013.

    Ništa nisam tražio od države, digao kredit 2006 u iznosu od 92.000 E, po tečaju virtualnog Švicarskog Franka isplaćen novac u kunama plaćao redovito 4god. a potom me pojela razlika tečaja i 2 god. plaćam koliko mogu, sad sam dužan 125.000 E iznos koji premašuje vrijednost stana.Izgubio kroz rate i obavezno mjesečno životno osiguranje cc 20 000 E. Želio sam svojoj obitelji na pošten način osigurati krov nad glavom a bankarski sustav i zakon koji im je to omogućio osigurao je meni i mojoj obitelji dugoročnu neizvjesnost, neimaštinu i realnu mogučnost da postanemo beskučnici sa dugom kojeg sam ostavio u nasljedstvo i svojoj dijeci.

  • Lori Loredana 10.02.2013.

    Nemojte ljudi tako, zagovarate banke, koje su gulikože, njihovoj samovolji treba stati na kraj. Da su krediti u stranoj valuti dvosjekli mač, to se oduvjek znalo, dok su kunski krediti s visokom i promjenjivom kamatom također nepovoljni. U matičnim zemljama banke daju neusporedivo povoljnije kredite, a građani tamo imaju i viši standard. Banke, ovdje građane deru do kosti, a a naši anđeli čuvari to mirno gledaju..Hvala im, na tako velikoj brizi za građane.

Komentiraj...
Vidi sve komentare