Cijena zlata probila je u ponedjeljak, po prvi put u povijesti, psihološku granicu od 5000 američkih dolara po unci, nastavljajući svoj rekordni rast dok ulagači uslijed rastućih geopolitičkih napetosti i globalnih fiskalnih rizika traže sigurno utočište za svoj kapital. Ovaj dramatičan skok, koji je uslijedio nakon rasta od čak 64 posto u 2025. godini, signalizira duboko nepovjerenje u tradicionalne financijske instrumente i valute.
Cijena zlata u jednom je trenutku dosegnula 5092 dolara, dok su terminski ugovori za isporuku u veljači također zabilježili rast veći od dva posto. Nevjerojatan uspon plemenitih metala nije ograničen samo na zlato; srebro je također dosegnulo povijesnu prekretnicu, preskočivši razinu od 100 dolara po unci.
Geopolitički potres kao glavni pokretač
Analitičari se slažu da je najnoviji val potražnje potaknut prvenstveno krizom povjerenja u američku administraciju i njezinu nepredvidivu vanjsku politiku. Diplomatske napetosti eskalirale su nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna ponovno zaprijetio uvođenjem carina europskim saveznicima kako bi izvršio pritisak u pregovorima oko suvereniteta nad Grenlandom. Dodatnu nesigurnost unijele su prijetnje stopostotnim carinama Kanadi i dvestopostotnim carinama na francuska vina.
Ovakvi potezi, prema mišljenju stručnjaka, stvaraju dojam trajne nestabilnosti u međunarodnim odnosima. Kyle Rodda, viši tržišni analitičar u Capital.com, ocijenio je situaciju kao "trajni raskid s dosadašnjim načinom funkcioniranja".
- Sada svi na neki način bježe zlatu kao jedinoj alternativi - dodao je Rodda.
Strah od dužničke krize i slabljenje dolara
Osim geopolitike, uspon zlata odražava i sve veći strah od globalne dužničke krize. Ulagači kupuju imovinu kako bi se zaštitili od erozije kupovne moći uslijed nekontroliranog rasta državnih dugova diljem svijeta. Robin Brooks, viši suradnik na Brookings Institutu, opisao je trenutačni rast kao "duboko zastrašujuć".
- Nalazimo se na početku globalne dužničke krize, a tržišta se sve više boje da će vlade pokušati inflacijom 'izbrisati' dugove koji su izvan kontrole - napisao je Brooks.
Dodatni poticaj cijenama daje i slabljenje američkog dolara, što zlato čini cjenovno pristupačnijim za kupce koji koriste druge valute i time dodatno pojačava potražnju.
Središnje banke i veliki igrači gomilaju rezerve
Rastući trend nije vođen samo malim ulagačima. Središnje banke, posebice one s tržišta u nastajanju poput Kine, nastavljaju s agresivnom kupnjom zlata kako bi diverzificirale svoje rezerve i smanjile ovisnost o američkom dolaru. Procjene Goldman Sachsa govore da središnje banke sada kupuju prosječno oko 60 tona zlata mjesečno. Istovremeno, zabilježeni su i rekordni priljevi u investicijske fondove (ETF) koji prate cijenu zlata, što ukazuje na snažno povjerenje institucionalnih ulagača.
S obzirom na trenutačne okolnosti, većina analitičara očekuje nastavak rasta. Goldman Sachs nedavno je podigao svoju prognozu za kraj 2026. godine na 5400 dolara po unci, dok drugi, poput Metals Focusa, predviđaju vrhunac oko 5500 dolara. Iako su povremene korekcije cijena moguće, opći sentiment na tržištu sugerira da će svaki pad biti kratkotrajan i dočekan sa snažnim interesom za kupnjom.