"Unatoč tome, i ovih 200 je potrebno regulirati“, rekla je državna tajnica u saborskoj raspravi o novom zakonu o deviznom poslovanju i time odgovorila HDZ-ovu Antunu Klimanu koji je podsjetio kako smo do uvođenja eura imali veliki broj mjenjačnica, a nakon njegova uvođenja praktično su nestale.
Novi zakon, koji će zamijeniti sadašnji, donesen 2003. godine, prvi put u cijelosti uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača.
Novina je da će poslove ovlaštenog mjenjača moći obavljati i podružnica inozemnog trgovačkog društva čiji osnivač u matičnoj državi ima ovlaštenje za mjenjačke poslove. Ukida se obveza sklapanja ugovora o mjenjačkom poslu s nekom od poslovnih banaka, kao i obveza bančina otkupa stranih sredstava plaćanja od mjenjača kojima se pak omogućuje prodaja deviznih sredstava, osim za gotovinu, i putem platnih kartica građana.
Kliman pozdravlja ta rješenja i ističe kako novim zakonom Hrvatska šalje poruku da je predana izgradnji sigurnog i transparentnog financijskog sustava, usklađenog s europskim pravilima i prilagođenog izazovima digitalnog doba.
„Nadzor nad gotovinom i mjenjačnicama uvodi se kad je tržište već devastirano, a Vlada nije ponudila razvojnu strategiju“, kazao je Mate Vukušić (SDP). Ne spori da je trebalo promijeniti postojeći, zastarjeli zakonski okvir i da novi zakon donosi poboljšanja, ali upozorava da ostavlja nedorečenosti i otvorena pitanja.
Zakon ne nudi razvojnu viziju deviznog tržišta, ne odgovara kako spriječiti iznošenje kapitala, ne daje rješenje za kolaps mjenjačkog sektora, pobrojao je.
Zvonimr Troskot (Most) upozorava kako novi zakon, u djelu koji se odnosi na kontrolu gotovine, ima dalekosežne posljedice. „Gotovina prestaje biti neutralno sredstvo raspolaganja, postaje objekt administrativnog nadzora, obveze prijavljivanja i potencijalnog zadržavanja ne samo u odnosu na treće zemlje, nego i unutar EU“, naglasio je.
Posebno, dodaje, zabrinjava mogućnost privremenog zadržavanja gotovine do 90 dana, bez sudske odluke i bez kaznene presude, uz činjenicu da žalba ne odgađa izvršenje. „Time se uvodi praksa u kojoj država prvo ograničava raspolaganje imovinom, a tek se naknadno ispituje opravdanost takve mjere“, kazao je.
Novi zakon donosi obvezu prijave gotovine bez pratnje koja se unosi u Hrvatsku iz druge države članice EU ili iznosi iz Hrvatske u drugu državu članicu, u iznosu od 10.000 eura i više, i to na zahtjev Carinske uprave, te se propisuje njena nadležnost u vođenju prekršajnog postupka u prvom stupnju za ove prekršaje.