Europska unija i SAD su 2014. godine uveli ekonomske sankcije Rusiji, a ciljevi sankcija su bili energetski, bankarski i obrambeni sektor. Sada razmatraju uvođenje daljnjih mjera ako Rusija pokuša napasti Ukrajinu.
Potpredsjednik EK-a i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell je prilikom dolaska na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a rekao novinarima da je njihov cilj odvratiti napad.
„U svakom slučaju, ako Rusija pokuša na bilo koji način napasti Ukrajinu mi ćemo poslati jasan signal da će ih to skupo koštati…Na koordinirani način, s SAD-om i UK-om proučavamo što bi sankcije mogle biti, kada i kakve.“
Diplomati Europske unije rekli su Reutersu da je rasprava bila usredotočena na postupno povećanje sankcija, od mogućih zabrana putovanja i zamrzavanja imovine moćne ruske političke elite do zabrane svih financijskih i bankarskih veza s Rusijom.
Jedna od opcija o kojoj se razgovaralo uključivala je plinovod Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke te sankcije protiv više ruskih državnih obrambenih i energetskih tvrtki ili otkazivanje ugovora o prirodnom plinu.
No, izaslanici su naglasili da će se takve mjere razmatrati samo ako ruska vojska pokuša potpunu invaziju na Ukrajinu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg više puta je upozorio Rusiju da je zapadni vojni savez na strani Ukrajine u jeku velikog i neuobičajenog gomilanja ruskih vojnika na ukrajinskoj granici.
Rusija kaže da nema namjeru napasti Ukrajinu i optužuje je Kijev da je rasporedio polovicu ukrajinske vojske kako bi se suprotstavio proruskim separatistima na istoku zemlje.