Bit će potrebne znatne strukturne reforme kako bi se povećao relativno nizak potencijalni rast Hrvatske. Predviđa se da će potencijalni rast Hrvatske tijekom razdoblja 2019.–2021. biti niži od rasta u usporedivim gospodarstvima. Niski potencijal rasta i dalje priječi Hrvatsku da sustigne ostatak EU-a. Kad je riječ o gospodarskom sustizanju EU, Hrvatska je izgubila deset godina.
POGLEDAJTE VIDEO Kakve reforme nam trebaju?
Nakon šestogodišnje recesije i umjerenog oporavka, gospodarski output tek je 2019. premašio output iz vremena prije krize. Nadalje, Hrvatska je još više zaostala za uspješnijim usporedivim gospodarstvima u srednjoj i istočnoj Europi, a prestigla su je i neka druga gospodarstva.
Ove citirane rečenice nisu stigle od nekog oporbenog političara "koji ne prepoznaje uspjehe vlade", niti od domaćih ekonomskih analitičara, niti od medija koji upozoravaju Vladu da tapkamo u mjestu.
Te rečenice su iz izvješća Europske komisije o napretku Hrvatske za prošlu godinu. Stiglo je u veljači, prije trenutačne krize uzrokovane korona virusom.
Dakle, kada je sve izgledalo idealno, kada smo očekivali rast od skoro tri posto i dobru turističku sezonu, Europska komisija nam je poručila da ćemo i dalje zaostajati i da će nas ostali prestizati jer ne provodimo reforme.
Imamo najmanji rast od svih
Precizno su i naveli koliko smo napredovali pet zadnjih godina u provedbi obećanih reformi i preporuka Europske komisije. U pet godina smo u potpunosti proveli samo sedam posto reformi, a znatan napredak ostvarili u još sedam posto. Dakle, ambiciozni planovi pisani na stotine stranica i obećanja su ispunjena na razini 14 posto!
S druge strane spektra je šest posto mjera u kojima nema nikakvog napretka, a za 37 posto je napredak ograničen. U sredini je i najveći postotak: određeni napredak u 43 posto.
Ono što ne piše u tom izvješću Europske komisije, a objavljeno je ranije je činjenica da je to stara navada. Istraživači nizozemskog sveučilišta Groeningen su objavili povijesni pregled gospodarskog rasta 169 zemalja u razdoblju 1989. do 2016. godine.
I među svim zemljama EU, uključujući i tranzicijske zemlje, Hrvatska je s napretkom od tek 6,5 posto apsolutno najgora. Iako je rat usporio napredak zemlje, jasno je da smo polako rasli i dalje. Treba reći da je Slovenija rasla u tom razdoblju 48 posto, ostale tranzicijske zemlje između 38 i 124 posto, a apsolutni rekorder je Irska sa skoro 157 posto. Gospodarski rast nosi i rast pojedinačnog blagostanja i standarda.
Vlada će se zadužiti i čekati izbore
No, vratimo se na izvješće Europske komisije.
Ovo izvješće daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima – rekao je premijer Andrej Plenković, a objavljeno je i na Vladinim stranicama.
Naravno, Plenković je istaknuo ono što je i Komisija istakla kao pozitivno: Hrvatska se financijski konsolidirala, nema više prekomjernih minusa u proračunu. To je ujedno jedino područje gje je Hrvatska dobila pohvale ili bolje rečeno ostvaren je najbolji pomak nabolje.
Iako Komisija ne navodi ministre, iz ovog se jasno vidi da je najviše u svom području od svih napravio ministar financija Zdravko Marić. A kako je završilo to obećanje o reforma? Nikako. Kada se pogleda nacionalni plan reformi koje je Vlada usvojila u četvrtak, vidljivo je da se odustaje od skoro svega.
Vlada se sprema na izbore u srpnju i ne želi se zamjeriti nikome. Zaduživat će se i tako čekati izbore po principu “drži vodu dok majstori odu”.
Iako je lani najavljen novi sustav plaća i nagrađivanju javne uprave, sada ništa od toga. Ništa i od teritorijalnog preustroja. Opet, kao i pet godina ranije, obećavaju da će na jednom mjestu povezati sve socijalne naknade, obećavaju polagano jaču digitalizaciju i povezivanje bolnica. Neće biti ništa niti od jačeg rezanja parafiskalnih nameta. Tek će napraviti akcijski plan liberalizacije tršta iako su to trebali završiti lani. Nema ni spomena kako aktivirati zapušteno poljoprivredno zemljište kojeg je po nekim procjenama i milijun hektara, bolje upravljanje državnim poduzećima se svodi na edukaciju članova Nadzornih odbora...
Europska komisija se nije zadržala u svom izvješću od 86 stranica samo na općim konstatacijama, nego je i detaljno pobrojala hrvatske boljke koje su kočnica napretku. I one se poklapaju s rezultatima velikog istraživanja 24sata po kojemu velika većina građana podupire jače i obuhvatnije reforme.
Europska komisija navodi da su ulaganja u Hrvatskoj manja nego s usporedivim državama, da slabo napredujemo u reformi javne uprave, sustava socijalnih naknada i zdravstvenog sustava. Produktivnost rada u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU. Državna poduzeća su opterećena niskom produktivnošću i profitabilnošću. Učinkovitost javne uprave je također ispod prosjeka EU, što slabi povjerenje građana u državnu vlast. Najslabija točka javne uprave je na razini općina. Kvaliteta i učinkovitost pravosudnog sustava je "izazov" jer smo prema broju neriješenih predmeta i trajanju sudskih postupaka u vrhu EU. Mehanizmi kaznenog progona, sankcija i kontrola su nedovoljni, pogotovo na razini lokalne uprave koja nema dovoljno transparentnosti, a ovlasti lokalnih čelnika mogu biti izvor korupcije. Kvaliteta obrazovanja je i dalje problematična.
To je samo dio konstatacija iz izvješća, ali po planu ovogodišnjih reformi, očito je malo tko na njih u Vladi zaista obratio pozornost.