Zemlje Europske unije trebale bi odmah početi popunjavati zalihe plina kako bi se pripremile za sljedeću zimu, bit će jedan od zaključaka na summitu EU-a sljedeći tjedan, doznaje portal Euractiv koji navodi i da Europa priprema strategiju napuštanja ruskog plina, nafte i ugljena.
POGLEDAJTE VIDEO: Mladen Bartulović ostao u Ukrajini
Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je čelnike iz 27 zemalja članica EU-a da se prošlog tjedna dogovore o postupnom napuštanju oslanjanja na ruska fosilna goriva, uključujući povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i ubrzanje primjene obnovljive energije.
Međutim, put do potpunog ukidanja trajat će godinama, pa zemlje također planiraju mjere za ublažavanje potencijalnih poremećaja u opskrbi iz Rusije, koja osigurava 40% plina EU-u, 27% uvoza nafte i 46% uvoza ugljena.
"Punjenje skladišta plina diljem Unije trebalo bi početi odmah. Države članice i Europska komisija hitno će koordinirati mjere potrebne kako bi se osigurala odgovarajuća razina skladištenja plina prije sljedeće zime”, navodi se u nacrtu zaključaka za summit čelnika EU-a od 24. do 25. ožujka, koji je Euractiv dobio na uvid.
Europska komisija će, kako se doznaje, do sljedećeg mjeseca predložiti pravila koja zahtijevaju od zemalja EU-a da zajednički osiguraju najmanje 90-postotnu popunjenost skladišta plina do 1. listopada svake godine.
Trenutna prosječna popunjenost skladišta plina u EU-u je 26%.
Budući da visoke cijene energije povećavaju račune građanima diljem Europe, čelnici EU-a također će razgovarati o novim mjerama za ublažavanje troškova potrošača i poduzeća.
Europske cijene plina su nakon početka ruske invazije skočile na rekordne vrijednosti, a skok cijena uslijedio je nakon višemjesečnih ionako visokih troškova energije koje većina zemalja EU-a pokušava riješiti hitnim subvencijama i poreznim olakšicama.
Europska komisija će u svibnju objaviti detaljan plan odbacivanja ruskog plina, nafte i ugljena do 2027. godine. Početni plan, objavljen prošlog tjedna, uključuje veliko povećanje uvoza LNG-a i utrostručenje kapaciteta energije vjetra i sunca u EU-u do 2030. godine.
No, dok su se zemlje EU okupile iza cilja napuštanja ruskih fosilnih goriva, podijeljene su oko toga treba li napustiti rusku naftu i plin.
Njemačka i Mađarska su među zemljama koje se tome protive i ističu da bi to nanijelo gospodarsku štetu. Pristaše, poput Poljske i Latvije, kažu da se stotinama milijuna eura koje Europa šalje Rusiji za opskrbu energijom - financira rat.
Sjedinjene Države, koje se manje oslanjaju na ruska goriva, prošlog su tjedna zabranile njihov uvoz.
>>Stanje u Ukrajini iz minute u minutu pratite ovdje