“Sveobuhvatni pristup Komisije i dalje je usmjeren na smanjenje rizika, a ne na prekid. Kina je ključni partner, a angažman i dijalog će se nastaviti. Istodobno, trenutačno stanje trgovinskih i investicijskih odnosa nije održivo”, kaže se u kratkom sažetku koje je Komisija objavila nakon rasprave.
“Kako se ekonomski i sigurnosni interesi sve više isprepliću, obje dimenzije (trgovina i investicije) zahtijevat će snažniji i koherentniji odgovor”, dodaje Komisija.
Glavna tema rasprave o strateškoj orijentaciji odnosima s Kinom je pitanje prekomjernih industrijskih kapaciteta. Kineska industrijska proizvodnja, potaknuta golemim državnim subvencijama, znatno nadmašuje domaću i globalnu potražnju, što uzrokuje ozbiljne ekonomske i geopolitičke neravnoteže. Kako bi ispraznili skladišta, kineski proizvođači izvoze robu čak i po cijenama nižim od troškova proizvodnje, ugrožavajući tako domaće proizvođače u Europi i Americi.
Čelnici EU-a nastojat će u predstojećem razdoblju definirati novu strategiju za rješavanje pitanja preplavljenosti europskog tržišta kineskim proizvodima, kao i pitanje političke i ekonomske prisile koju provodi Peking koristeći ovisnost EU-a o kritičnim proizvodima. To će biti jedna od tema predstojećeg samita sredinom sljedećeg mjeseca.
Zemlje članice su podijeljene oko pristupa Kini. Dio njih poput Francuske, Italije, Nizozemske, zauzima se za oštriji pristup. S druge strane tome se protiv Španjolska, dok je Njemačka vrlo oprezna bojeći se da bi Peking mogao odgovoriti mjerama koje bi ugrozile interese njemačkih poduzeća.
Od 2024. godine Europska unija je pojačala mjere protiv Kine, uvele je protudampinške carine na električna vozila i na čelik, ali to nije uspjelo spriječiti rast trgovinskog deficita, koji je prema Eurostatu dosegnuo rekordnih 360 milijardi eura u 2025. godini.