Svijet, koji je sa strepnjom iščekivao istek ultimatuma američkog predsjednika Donalda Trumpa Iranu, u utorak navečer je odahnuo. Manje od dva sata prije roka u kojem je prijetio uništenjem iranske "civilizacije", Trump je naglo povukao ručnu i objavio dogovor o dvotjednom prekidu vatre. Odluka je uslijedila nakon grozničavih diplomatskih napora u kojima je ključnu ulogu odigrao Pakistan, čime je, barem privremeno, spriječena eskalacija koja je prijetila potpunim kaosom na Bliskom istoku.
Pakistanska diplomacija spriječila katastrofu
Dan je obilježila Trumpova ratoborna retorika, koja je kulminirala objavom na društvenim mrežama u kojoj je poručio da će "cijela civilizacija umrijeti noćas" ako Teheran ne popusti. Prijetio je uništenjem ključne civilne infrastrukture, uključujući mostove i elektrane. Ipak, iza kulisa su trajali intenzivni pregovori.
Ključni akter bio je pakistanski premijer Shehbaz Sharif, koji je javno pozvao Trumpa da produži rok za dva tjedna kako bi se "dalo priliku diplomaciji". U dogovoru s moćnim zapovjednikom pakistanske vojske Asimom Munirom, Sharif je posredovao između Washingtona i Teherana. Trump je kasnije potvrdio da je upravo na njihov zahtjev odlučio "zaustaviti razornu silu koja je trebala biti poslana na Iran".
- Pristajem suspendirati bombardiranje i napade na Iran na period od dva tjedna - objavio je Trump, uvjetujući primirje "potpunim, trenutnim i sigurnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca".
POGLEDAJTE VIDEO:
Rat priopćenjima i sporni plan od 10 točaka
Gotovo odmah nakon objave primirja, počeo je rat narativima. Dok je Trump u intervjuu za AFP proglasio "totalnu i kompletnu pobjedu", iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost objavilo je vlastito priopćenje u kojem slave "povijesnu pobjedu". Prema njihovim tvrdnjama, SAD je bio prisiljen prihvatiti njihov mirovni plan od 10 točaka kao temelj za buduće pregovore.
Trump je ubrzo na društvenim mrežama to priopćenje, o kojem je izvijestio CNN, nazvao "prijevarom".
Sporni iranski plan, koji je Trump prvotno nazvao "izvedivom osnovom za pregovore", uključuje dalekosežne zahtjeve: potpuno povlačenje američkih borbenih snaga iz regije, ukidanje svih sankcija, isplatu ratne odštete i, što je ključno, regulirani prolaz Hormuškim tjesnacem "u koordinaciji s iranskim oružanim snagama". Pojavila se i kontroverza oko točke koja Iranu priznaje pravo na obogaćivanje uranija, a koja je navodno bila prisutna u perzijskoj verziji dokumenta, ali ne i u onoj na engleskom.
Izrael prihvaća dogovor, ali Libanon ostaje bojište
Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua potvrdio je da Izrael podržava Trumpovu odluku, ali uz važnu ogradu.
"Dvotjedni prekid vatre ne uključuje Libanon", stoji u priopćenju.
Ova izjava u suprotnosti je s tvrdnjama pakistanskog premijera Sharifa, koji je rekao da se primirje odnosi na sve fronte. Izrael time jasno poručuje da nastavlja svoju veliku vojnu kampanju protiv Hezbollaha u južnom Libanonu, gdje je od početka ožujka ubijeno više od 1500 ljudi.
U međuvremenu, unatoč vijestima o primirju, noć nije prošla mirno. Sirene za zračnu opasnost oglasile su se u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu. U Abu Dhabiju je izbio požar na plinskom postrojenju, a zabilježeno je i nekoliko presretanja projektila. Tržišta su, s druge strane, reagirala s velikim olakšanjem. Cijene nafte pale su za više od 12 posto, dok su azijske burze zabilježile snažan rast, signalizirajući nadu da je najgore ipak izbjegnuto.