Ključna politička težina ovog razvoja događaja nije samo u samoj obustavi napada, nego u činjenici da je američka strana, barem privremeno, odustala od neposredne prijetnje daljnjem širenju rata
POSTIGNUT JE DOGOVOR
Što sve donosi dvotjedni prekid vatre? Pregovori, ali i prijetnje: 'Naši su prsti i dalje na okidaču'
Čitanje članka:
4
min
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su u posljednjem trenutku dvotjedni prekid vatre, čime je zaustavljena neposredna opasnost od daljnje eskalacije rata samo oko sat i pol prije isteka ultimatuma koji je američki predsjednik Donald Trump postavio Teheranu. Prema Trumpovoj objavi, obustava američkih napada vezana je uz "potpuno, trenutačno i sigurno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca", a dogovor je postignut nakon posredovanja Pakistana. Trump je pritom naveo da je riječ o "obostranom prekidu vatre" i da je Washington od Irana primio deseterotočkani prijedlog koji smatra "provedivom osnovom za pregovore".
Objava je uslijedila nakon izrazito napetog dana u kojem je Trump ranije zaprijetio da će "cijela civilizacija umrijeti večeras ako Iran ne pristane na američke uvjete". Prema izvješćima više medija, američki predsjednik prethodno je prijetio napadima na iransku infrastrukturu, uključujući mostove, elektrane i prometne pravce, što je izazvalo oštre reakcije političara, dijela pravnih stručnjaka i međunarodnih aktera koji su upozoravali na moguće kršenje međunarodnog prava. Reuters i AP navode da je upravo ta prijetnja dodatno pojačala pritisak za hitno diplomatsko rješenje.
Trump je u poruci naveo da je odluku donio nakon razgovora s pakistanskim premijerom Shehbazom Sharifom i pakistanskim vojnim vrhom, odnosno feldmaršalom Asimom Munirom. Pakistan je posljednjih dana intenzivno radio na tome da i Washington i Teheran odustanu od daljnje eskalacije te da se stvori prostor za pregovore. Više izvora navodi da je Islamabad predložio dvotjedni prekid vatre tijekom kojega bi Iran omogućio prolaz brodovima kroz Hormuški tjesnac, dok bi se paralelno pokušao dogovoriti trajniji politički okvir za završetak sukoba. U dijelu izvješća navodi se i potpora Kine takvim naporima.
Ključna politička težina ovog razvoja događaja nije samo u samoj obustavi napada, nego u činjenici da je američka strana, barem privremeno, odustala od neposredne prijetnje daljnjem širenju rata. Time je otvoren prostor za pregovore o sadržaju mogućeg sporazuma, a ne samo za kratko primirje na terenu. Prema Trumpovim riječima, "gotovo sva" dosadašnja sporna pitanja već su usuglašena, dok bi sljedeća dva tjedna trebala poslužiti da se dogovor finalizira i zaključi. Međutim, američki i drugi zapadni mediji upozoravaju da ostaje nejasno koliko je toga doista usuglašeno i kako dvije strane tumače pojedine odredbe mogućeg sporazuma.
Prema dostupnim izvješćima, Teheran je sporazum potvrdio i predstavio ga kao vlastitu diplomatsku pobjedu. Iranski izvori navode da je američka strana prihvatila iranski prijedlog od 10 toćaka kao osnovu za daljnje pregovore, dok je iransko vodstvo poručilo da će tijekom dvotjednog razdoblja biti moguć siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac. Istodobno, ostaje otvoreno pitanje pod kojim točno uvjetima Iran pristaje na punu normalizaciju prometa kroz tjesnac i jesu li svi elementi dogovora doista potvrđeni na isti način u Washingtonu i Teheranu.
Dodatnu važnost dogovoru daje činjenica da je Hormuški tjesnac jedna od najosjetljivijih točaka svjetske trgovine energentima. Zbog rata i prijetnji zatvaranjem prolaza posljednjih tjedana snažno su reagirala energetska i financijska tržišta. Terminski ugovori na američke burzovne indekse porasli su za više od 1,5 posto, dok je cijena nafte pala za više od 10 posto u izvanrednom trgovanju.
Istodobno, sam prekid vatre ne znači da su riješena glavna pitanja koja su dovela do rata. Među njima su iranski nuklearni program, status zaliha visoko obogaćenog urana, zahtjevi Washingtona i Izraela u vezi s iranskim projektilima, kao i zahtjevi Teherana za ukidanjem sankcija, sigurnosnim jamstvima i ratnim reparacijama. Washington Post i Reuters upozoravaju da će upravo ta pitanja odrediti hoće li dvotjedna stanka doista postati prijelaz prema političkom dogovoru ili tek kratki predah prije novog vala sukoba.
Iransko Vijeće za nacionalnu sigurnost priopćilo je da će se nadolazeći pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama voditi pod nadzorom i uz odobrenje vrhovnog vođe, ajatolaha Mojtabe Hamneija. Vijeće je pozvalo sve političke aktere i građane Irana da podrže pregovore. U priopćenju se upozorava da Iran, u slučaju neuspjeha pregovora, neće oklijevati ponovno započeti borbena djelovanja.
- Naši su prsti na okidaču i ako neprijatelj i najmanje posrne, snažno ćemo odgovoriti - navodi se u priopćenju.
Prema dostupnim informacijama, u sporazum je uključen i Izrael. Američki dužnosnici rekli su da je Izrael pristao zaustaviti bombardiranje dok traju pregovori. U satima prije objave prekida vatre zabilježeni su daljnji napadi na infrastrukturu u Iranu, a paralelno su iz Libanona stizale vijesti o novim akcijama Hezbollaha protiv izraelskih ciljeva.
U SAD-u Trumpove izjave izazvale su snažne političke reakcije. Nakon njegove prijetnje da bi mogla stradati "cijela civilizacija", dio demokratskih zastupnika i pojedini komentatori ponovno su počeli spominjati 25. amandman američkog Ustava, koji predviđa postupak uklanjanja predsjednika u slučaju nesposobnosti za obnašanje dužnosti. Medijska izvješća pokazuju da su kritike došle ne samo s ljevice nego i iz dijela konzervativnog tabora, uključujući neke bivše Trumpove saveznike i desne komentatore, dok je Bijela kuća odbacivala tvrdnje da se razmatra uporaba nuklearnog oružja.
Pokretanje videa...
01:22
Sve to upućuje na zaključak da je najvažniji element ovoga razvoja događaja upravo deeskalacija u posljednjem trenutku. Bitno nije samo to što je dogovoren dvotjedni prekid vatre, nego i to što je Trump odustao od prijetnje napadima koji su mogli gurnuti cijelu regiju u još širi rat. Sve ostalo, uključujući sadržaj iranskog prijedloga, budućnost sankcija, pitanje nuklearnog programa i odnos prema Izraelu, tek treba razraditi u pregovorima koji slijede.
Prema podacima organizacija za ljudska prava, od početka sukoba krajem veljače poginulo je više od 1600 civila u Iranu, više od 1500 ljudi u Libanonu te deseci u Izraelu i državama Perzijskog zaljeva. Američki gubici uključuju najmanje 13 poginulih vojnika.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
