Razvijanjem nacionalne zastave duge 200 i široke 10 metara duž dvije središnje ulice Beograda u petak je počeo trodnevni "svenarodni skup" nazvan "Ne damo Srbiju" na koji je svoje pristaše pozvao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u povodu osnivanja Pokreta za narod i državu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zastava je od raskrižja ispred zgrade srbijanske vlade, na rukama pristaša i članova vladajuće Srpske napredne stranke, nošena do Skupštine Srbije gdje su je dočekale tisuće ljudi, a nedaleko od svog ureda nositeljima zastave pridružio se i Vučić.
On je novinarima rekao da na skup dolazi i veliki broj ljudi s Kosova jer "osjećaju da im je država ugrožena, napadnuta izvana i iznutra".
On je najavio da će u subotu poslati "veoma snažne poruke".
"Dosta je bilo povlačenja, dosta je bilo sklanjanja pred najgorima. Uvijek ćemo ponuditi ruku, pružiti je da razgovaramo, ali da srušite državu - ta vaša nada i šansa je prošla, državu i svoju zemlju nećemo nikome dati", rekao je Vučić.
Središnja manifestacija bit će održana u subotu od 19 sati, a pozornica je postavljena na platou ispred srbijanskog parlamenta gdje se očekuju deseci tisuća Vučićevih pristaša.
Već drugi dan središte Beograda je praktički blokirano zbog priprema za subotnji skup. Promet je blokiran, a javni prijevoz preusmjeren na okolne ulice.
Pripreme i početak trodnevnog skupa prate tvrdnje oporbe i građanskog društva da su vladajući određivali kvote broja sudionika za svaku lokalnu samoupravu posebno i za javna poduzeća.
Oporbeni pokret Kreni-Promijeni objavio je na društvenim mrežama popis više od 300 javnih ustanova i poduzeća čiji su zaposlenici prijavili da su ih vodstva primoravala da sudjeluju na skupu.
Na pritiske se požalila i Romska stranka tvrdeći da se u naseljima Roma pritiscima pokušavalo osigurati čim više sudionika sutrašnjeg skupa na kojem je obećana besplatna hrana i piće.
Miting u subotu bi trebao biti protuteža nedavnom masovnom skupu u Beogradu na koji su pozvali studenti, kada su se na trgovima i središnjim ulicama srbijanske prijestolnice tijekom cijelog dana i večeri okupile stotine tisuća ljudi.
Policija je procijenila da je bilo 107.000 ljudi, dok su sudionici tvrdili kako je to bio masovniji skup nego 5. listopada 2000. kada je svrgnut režim Slobodana Miloševića.
Vlast studentske prosvjede naziva "obojenom revolucijom", a u posljednje vrijeme optužuje ih i za pripreme terorističkih akcija i pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Osim po masovnosti, skup 15. ožujka ostat će zapamćen i po načinu na koji je prekinut jer je vlast, prema tvrdnjama tisuća sudionika, upotrijebila zvučno oružje za rastjerivanje demnonstranata.
Tim povodom su se Europskom sudu za ljudska prava obratili deseci organizacija civilnog društva, zahtijevajući da se ispita uporaba zakonom nedopuštenih sredstava protiv demonstranata, te da se utvrdi koji je pravni temelj za navodno korištenje takve vrste oružja, kao i koje su mjere zaštite od uporabe takvih sredstava.