Kao što smo i obećali, na prvoj sjednici donijeli smo Zakon o obnovi Grada Zagreba i okolice nakon potresa, poručio je nakon prve sjednice Vlade u Banskim dvorima Darko Horvat, ministar iz prošlog mandata, ali na čelu novog resora - graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Andrej Plenković maknuo ga je iz gospodarstva pa je na ovoj poziciji zamijenio HNS-ovog Predraga Štromara, koji je i radio na ovom Zakonu proteklih mjeseci.
Razorni potres 22. ožujka, podsjetimo, oštetio je 25.000 zgrada, najviše na područjima Donjeg i Gornjeg Grada, Medvešćaka, Gornje Dubrave, Maksimira, podsljemenske zone i Sesveta, a šteta je oko 11,5 milijardi eura.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Šaljemo ga u Sabor u prvo čitanje u želji i nadi da dođemo do što veće doze konsenzusa i predmetni Zakon uobličimo u jedan provedbeni akt koji će stvoriti preduvjete da se predmetne zgrade saniraju i da se na adekvatan način osiguraju izvori financiranja - rekao je.
Obnova će se financirati na način da će 60 posto sredstava dati država, 20 posto lokalne jedinice pogođene potresom i 20 posto sami vlasnici. A novost je da se osniva i Fond za obnovu.
- Fond će biti glavno operativno tijelo, a osnovat ćemo i stručni savjet koji će nadzirati rad Fonda. Siguran sam da ćemo kroz prvo i drugo čitanje dobiti od javnosti i saborskih zastupnika prijedloge za koje smo spremni ugraditi ih u Zakon - rekao je.
Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, istaknula je kako je njezino ministarstvo bilo aktivno uključeno u pripremi nacrta Zakona s obzirom da se najveći postotak oštećenih zgrada nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini.
- Ponudili smo jedan koncept, on je otvoren za komentare kako bismo do drugog čitanja došli do jednog teksta, koji će izdržati test vremena jer će se obnova događati sigurno kroz dugi niz godina, a posebno na onim iznimno vrijednim spomenicima kulture. Imamo iskustvo i poslijeratne obnove i obnove nakon razornih potresa, znamo da su to vrlo kompleksni projekti i zahtijevaju suradnju velikog broja stručnjaka - poručila je dodavši kako će posegnuti i za brojnim stranim stručnjacima.
- Kako bismo osigurali da i u obnovi kulturne baštine, užeg centra Grada, primijenimo najsuvremenije tehnologije, kako bismo obnovom tih zgrada zapravo ih podigli na višu razinu, ne samo u smislu protupotresnih ojačanja nego i energetske učinkovitosti da Zagreb zaista postane jedna metropola za 21. stoljeće - dodala je.
Na pitanje koliko je ovaj prijedlog usuglašen s Gradom Zagreb, Horvat je istaknuo kako je kroz javnu raspravu na predmetni prijedlog Zakona primljeno oko 400 komentara, uključujući i od predstavnika Grada Zagreba.
- Oni su već ugrađeni u Zakon i s Gradom Zagrebom se korespondencija nastavlja. Ja sam siguran da će u razdoblju između prvog i drugog čitanja biti još komentara i suvislih prijedloga. Pozivam široku javnost da se uključi u ovu debatu i konstruiranje Zakona jer svaka dobra primjedba koja će biti provediva siguran sam da će postati dio Zakona - rekao je.
Na pitanje kada će Zakon stupiti na snagu i krenuti prve obnove, Horvat je poručio kako očekuje usvajanje Zakona na početku rujna. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona, dodao je, definirat će ingerenciju Fonda.
- Osnovat će se vrlo skoro. Do tada će sve ono što će biti potrebno raditi Ministarstvo graditeljstva. Mi ćemo vrlo brzo početi zaprimati odluke kojim ćemo davati mogućnosti i pravo svima, koji su na bilo koji način oštećeni, da koriste ovakvu metodologiju korištenja pomoći u samoj obnovi. Ona ide mehanizmom organizirane obnove - rekao je dodavši kako će se nakon usvajanja Zakona pristupiti konkretnim koracima.
- Možda je sada malo preuranjeno definirati koji će to koraci biti jer će puno toga ovisiti o dinamici osiguranja izvora i iznosa sredstava kojima ćemo moći financirati određene korake, pa samim time i prioritete - rekao je.
Novinari su ga upitali je li za očekivati da će se građani na godišnjicu potresa vratiti u svoje domove.
- Obično ljudi vele predugo smo u politici da bi davali tako lakomislena obećanja, ali nulti prioritet je upravo taj - osigurati konstrukcijom obnovom što je prije moguć povrat građana u svoje stanove, kako bi oni mogli nastaviti sa cjelovitom obnovom - rekao je Horvat.
Upitan jesu li kuće i stanovi prioritet, Horvat je istaknuo kako je prioritet u organiziranoj obnovi omogućiti da svi oni koji danas nisu u svojim domovima što prije u njih vrate.
U Zakonu stoji članak u kojem piše: "Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka koje se ne smatraju postojećim ako je za njihovo ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako budu ozakonjene". Upitali smo ministra da li onda oštećene nelegalne zgrade prvo treba legalizirati da bi ih se obnovilo, no ministar, nov u ovom resoru, uopće nije znao da je taj članak unutra. Uvjeravao nas je da takva formulacija ne postoji.
- U ovom prijedlogu Zakona takva formulacija ne postoji. Što će iznjedriti drugo čitanje i konačna formulacija uz suglasnost i Ministarstva pravosuđa, uz visoku dozu konsenzusa svih resornih ministarstava, ali i zainteresirane javnosti, siguran sam da ćemo iznjedriti jedan provedbeni akt koji će dati konturu, a nakon toga i drugim podzakonskim aktima stvoriti jednu dinamiku i konkretne korake. Svi oni koji će podnositi zahtjev za dobivanje odluke, vrlo jasno i jednostavno znaju koji su to koraci i koja je to dinamika unutar koje mogu očekivati pomoć i početak same sanacije - rekao je.
Dok je on govorio, na licu ministrice Obuljen Koržinek vidjelo se da nije baš zadovoljna njegovim odgovorom, a po završetku konferencije pojašnjavala mu je na što se to odnosi. Pa smo ju zamolili da pojasni i nama.
- Nemam sad pred sobom tekst, ali to znači da se izjednačuju oni koji su pokrenuli proces legalizacije, a još uvijek taj postupak iz nekog razloga nije dovršen, radi se o možda par kuća, ali da ti ljudi ne budu diskriminirani. Ne može biti za nešto što uopće ne postoji, ali za one koji su pokrenuli proces, a iz nekog razloga nije završen, da ih se tretira ravnopravno kao i ove koji su završili proces legalizacije - pojasnila je.