S obzirom na okolnosti poslovanja u uvjetima pandemije, u Ina Grupi su pokrenute organizacijske promjene, a očekuje se da će restrukturiranje obuhvatiti maksimalno 250 zaposlenika i to u onim organizacijskim jedinicima kojima je smanjen opseg aktivnosti, odgovoreno je u ponedjeljak na upit Hine.
- Ina je znatno pogođena krizom uzrokovanom padom cijena i potražnje u vrijeme zastoja zbog pandemije koronavirusa. Radi se o krizi globalnog karaktera koja je pogodila sve naftne i plinske kompanije te su one uvelike reagirale na isti način, odnosno vlastite troškove i ulaganja prilagodile su situaciji na tržištu. Nastavno na takvu situaciju te na očekivani spori oporavak industrije, kompanija kontinuirano poduzima operativne i financijske mjere usmjerene na stabilizaciju i održivost poslovanja - navodi se u odgovoru na upit Hine planiraju li se od početka listopada otkazi u sisačkoj Rafineriji.
Podsjetimo, Ina je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s neto gubitkom od 965 milijuna kuna. Usporedbe radi, u istom prošlogodišnjem razdoblju poslovala je s dobiti od 188 milijuna kuna.
Koliko je negativni utjecaj na Inine poslovne rezultate imalo zatvaranje ekonomije i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa pokazuju i ukupni prihodi, koji su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosili 7,4 milijarde kuna, što je 27,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Iz Ine potvrđuju da su pokrenute organizacijske promjene s obzirom na okolnosti poslovanja te se očekuje da će restrukturiranje obuhvatiti do maksimalno 250 zaposlenika i to u onim organizacijskim jedinicama u kojima je, zbog promjene okolnosti poslovanja, smanjen opseg aktivnosti te je potreban manji broj izvršitelja.
Kako se ističe u odgovoru, točan broj bit će poznat nakon što se iscrpe sve ostale mogućnosti, poput potencijalnog razmještaja radnika na druga radna mjesta unutar Ina Grupe.
Navode da će radnici imati pravo na otpremninu definiranu Kolektivnim ugovorom i braniteljskim sporazumom, napomenuvši da su iznosi otpremnina u Ini značajno viši od zakonom propisanih i od otpremnina koje isplaćuju druge vodeće kompanije u Hrvatskoj.
U Rafineriji nafte Sisak, pak, restrukturiranje će obuhvatiti radnike koji su već dulje vrijeme oslobođeni od obaveze rada zbog smanjenih poslovnih aktivnosti, kažu u odgovoru.
- Također, planiramo otvoriti 40-tak novih radnih mjesta u Logistici na Ininoj lokaciji u Sisku, u okviru kojeg se očekuje interni razmještaj i zbrinjavanje dijela radnika obuhvaćenih budućim viškom. Više od 200 radnika koji ostaju raditi na lokaciji bit će zaduženo za provedbu aktivnosti industrijskog centra, konzervacije te raditi na pripremi budućih projekata - dodaju.
Iz Ine poručuju da sve te aktivnosti provode s ciljem održavanja poslovanja i nastavka strateških projekata važnih za budućnost kompanije. Podsjećaju pritom da je u prosincu 2018. jednoglasnom odlukom Uprave i Nadzornog odbora kompanije, donijet program INA R&M Novi smjer 2023., koji podrazumijeva koncentraciju prerade sirove nafte u Rafineriji nafte Rijeka te ulaganje od 4 milijarde kuna u postrojenje za obradu teških ostataka.
- INA nikada neće napustiti Sisak te u okviru usvojenog programa radimo na transformaciji u industrijski centar. Tako je, osim logističkog centra, na lokaciji u tijeku izgradnja postrojenja za proizvodnju bitumena. Analiziraju se i druge profitabilne mogućnosti, kao što su solarna elektrana, za što je ishođena građevinska dozvola te projekt biorafinerije. Podsjećamo, biorafinerija je prijavljena za strateški investicijski projekt Republike Hrvatske te je u pripremi dokumentacija za prijavu na Investicijski fond Europske unije. Izgradnjom tvornice, potencijalno će se otvoriti još oko 120 direktnih radnih mjesta u tvornici te do 1000 indirektnih radnih mjesta povezanih uz logistiku i poljoprivredni lanac u Sisku i okolici - zaključuje se u odgovoru Ine.
Inače, na Facebook grupi "Radniciine" u sklopu inicijative "Podržimo radnike RNS da se izbore za bolju budućnost svih radnika Ine", danas je objavljeno da će u sisačkoj rafineriji biti podjeljeno otprilike 250 otkaza, a objavljene su i preslike lista s osobnim podacima tih radnika.
Iz Ine u vezi toga poručuju da te liste spadaju u domenu poslovne tajne te sadržavaju osobne podatke radnika, a njihova zaštita podliježe Kaznenom zakonu te Zakonu o zaštiti osobnih podataka, pa stoga navode da njihovo daljnje distribuiranje ili objava predstavlja kazneno djelo.