General-bojnik Ali Abdollahi, zapovjednik Središnjeg stožera Khatam al-Anbiya, danas je uputio oštro upozorenje Sjedinjenim Državama, izjavivši da će Iran odlučno djelovati kako bi obranio svoj nacionalni suverenitet i interese.
General Abdollahi istaknuo je da će se, ako SAD nastavi „nezakonitu pomorsku blokadu” i stvara nesigurnost za iranske trgovačke brodove i naftne tankere, to smatrati kršenjem primirja.
Upozorio je da u takvom scenariju snažne iranske oružane snage neće dopustiti nastavak izvoza ni uvoza kroz Perzijski zaljev, Omansko more ili Crveno more.
„Iran će djelovati punom snagom kako bi obranio svoj suverenitet i nacionalne interese”, naglasio je Abdollahi, dodajući da je iranska vojska spremna odgovoriti na svaku daljnju provokaciju.
Kroz Crveno more, uključujući Sueski kanal i tjesnac Bab el-Mandeb, prolazi otprilike 10–12 posto svjetske pomorske trgovine, oko četiri milijuna barela nafte dnevno, kao i značajne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG). Riječ je o jednom od najvažnijih trgovačkih koridora na svijetu jer povezuje Europu i Aziju preko Sueskog kanala te Mediteran s Indijskim oceanom.
Bez te rute brodovi bi morali ploviti oko Afrike, odnosno Rta Dobre nade, što bi produžilo putovanje i do 10–15 dana. Time Crveno more značajno smanjuje troškove prijevoza i cijene robe. Osim toga, ono je ključni energetski koridor za opskrbu Europe naftom i plinom s Bliskog istoka te vitalna ruta za globalne opskrbne lance, budući da velik dio kontejnerskog prometa, uključujući robu iz Kine, prolazi tim putem.
U slučaju blokade prometa kroz Crveno more, posljedice bi bile ozbiljne: cijene nafte i plina bi porasle, globalna trgovina bi se usporila, troškovi transporta bi naglo skočili, a Europa bi bila među najpogođenijim regijama.
As u rukavu
Iranski saveznici Huti, posljednjih su godina postali važan sigurnosni faktor u području Crvenog mora. Njihova kontrola dijelova jemenske obale, posebno u blizini tjesnaca Bab el-Mandeb, daje im strateški položaj nad jednim od ključnih pomorskih prolaza na svijetu. Taj tjesnac povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i dalje s Indijskim oceanom, a njime prolazi značajan dio globalne trgovine i energetskih tokova.
Zbog tog položaja, Huti su više puta napadali trgovačke brodove, naftne tankere i vojne ciljeve, koristeći dronove, projektile i pomorske mine. Takve akcije imaju izravan utjecaj na sigurnost plovidbe i stabilnost globalnih opskrbnih lanaca. Kao odgovor, međunarodne pomorske snage pojačale su prisutnost u regiji kako bi zaštitile trgovačke rute i osigurale slobodu plovidbe.
Nestabilnost koju uzrokuju Huti povećava rizik za globalnu ekonomiju. Svaki ozbiljniji poremećaj prometa kroz Crveno more može dovesti do rasta cijena energije, povećanja troškova prijevoza i usporavanja međunarodne trgovine, pri čemu je Europa posebno izložena zbog svoje ovisnosti o tim rutama.