Iranska revolucionarna garda ubila je i uhitila najmanje 100 boraca organizacije Mojahedin-e-Khalq (MEK) u sukobima u ponedjeljak, dok je ta šijitsko-marksistička skupina pokušavala izvesti operacije u blizini sjedišta vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u Teheranu, potvrdio je MEK, piše Jerusalem Post.
Sukobe i broj poginulih potvrdile su i novinska agencija Tasnim, povezana s IRGC-om, te Al Akhbar, medij blizak Hezbollahu.
Više od 150 drugih pobunjenika MEK-a „sigurno se vratilo u svoje baze” do ponedjeljka navečer, priopćila je skupina, dodajući da će imena poginulih i ozlijeđenih boraca dostaviti međunarodnim organizacijama za ljudska prava. Kompleks Motahari, u kojem se nalaze Hameneijevo sjedište, Vijeće čuvara, Skupština stručnjaka, ured ministra obavještajne službe, središnji ured pravosuđa, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, Vijeće za procjenu svrsishodnosti te ured i rezidencija Hameneijeva sina Mojtabe, bio je središte sukoba između dviju skupina.
Prema navodima MEK-a, 17 nadzornih kamera bilo je u funkciji, od kojih su neke onesposobljene u zoru u ponedjeljak. MEK tvrdi da su gubici provladinih snaga bili „teški, ali precizne brojke nisu dostupne”, dodajući da su tijekom ponedjeljka, nakon sukoba, primijetili pojačan promet ambulantnih vozila prema kompleksu.
Al-Akhbar je potvrdio sukobe, nazvavši ih „jednom od najopasnijih i najsloženijih operacija koje je MEK izveo u Iranu, uz izravnu potporu stranih obavještajnih agencija”.
Plan je uključivao infiltraciju kompleksa od strane MEK-a, no prema izvješću Al-Akhbara, „osujećen je u ranoj fazi prije nego što je mogao biti proveden”.
Tasnim je optužio „skupinu licemjera” (MEK) da nije uzela u obzir da američki predsjednik Donald Trump „pokušava izvući korist od drugih zemalja”, povezujući skupinu s proturežimskim „separatističkim” prosvjedima u Berlinu i „rojalističkim” prosvjedima u Münchenu.
MEK je proglašen terorističkom organizacijom tijekom posljednjih godina dinastije Pahlavi te je taj status zadržao i tijekom cijelog razdoblja Islamske Republike. Skupina je tijekom 1980-ih u iransko-iračkom ratu stala na stranu Iraka pod vodstvom Sadama Huseina. U prošlosti je bila na popisu terorističkih organizacija i u zapadnim zemljama, uključujući SAD, EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, no te su oznake kasnije ukinute.