To je to što me zanima!

Izmjene ZOR-a poslodavcima nisu moderne, sindikati ipak očekuju pozitivne pomake

Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava predložene izmjene ZOR-a jer nisu dobili moderan zakon, a principijelno zbog 'diskriminatornih odredbi kojima se privilegira članove reprezentativnih sindikata'
Vidi originalni članak

Izmjenama Zakona o radu (ZOR) ograničava se rad na određeno, uređuje rad na daljinu i prvi put regulira platformski rad, Vlada time želi odgovoriti na brze promjene na tržištu rada, no poslodavci kažu da se time neće dobiti moderan zakon, a sindikati tek očekuju pozitivne pomake.

Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava predložene izmjene ZOR-a prvenstveno jer nisu dobili moderan zakon, a principijelno zbog "diskriminatornih odredbi kojima se privilegira članove reprezentativnih sindikata".

U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske zadovoljni su što je adresirano pitanje ugovora na određeno vrijeme i pojašnjeno da sindikati pregovaraju u ime svojih članova, pa kažu da je to "prva izmjena ZOR-a koja nije nedvojbeni sustavni udar na prava radnika".

Poslodavci: Nećemo dijeliti radnike po članstvu u sindikatu, svima jednaka prava

Poslodavci smatraju da zbog rigidnih odredbi hitno treba krenuti u donošenje novog ZOR-a koji će odražavati stvarne potrebe i omogućiti lakše sklapanje i prestanak ugovora o radu, rad na određeno, jasnije definirati rad na izdvojenom mjestu i pojednostaviti sadržaj ugovora o radu.

- Naši zaposlenici iseljavaju se u države s fleksibilnim radnim zakonodavstvom, što dokazuje da rigidan zakon ne štiti radnike nego im ograničava prostor za napredovanje i usavršavanje - rekli su Hini u udruzi poslodavaca.

Mogućnost da poslodavac i sindikat kolektivnim ugovorom ugovore veći opseg prava za članove sindikata poslodavci smatraju diskriminatornom jer u privilegirani položaj stavlja članove reprezentativnih sindikata i potiče radnike na učlanjivanje u njih.

Poručuju da neće dijeliti radnike po članstvu u sindikatu već će svima isplaćivati jednake božićnice i ostala materijalna prava te time "ispraviti nepravdu koja se pokušava nametnuti zakonskim prijedlogom".

Stručnjak za radno pravo Krešimir Rožman smatra da je mogućnost ugovaranja posebnih prava razumljiva s aspekta pravde jer članovi sindikata plaćaju članarinu, ali je pravno problematična jer otvara pitanje slobode udruživanja i daje prava samo članovima reprezentativnog sindikata koji je sklopio kolektivni ugovor.

Ograničavanje sklapanja ugovora na određeno vrijeme

Izmjenama se nastoji spriječiti problem iznimno visokog udjela ugovora o radu na određeno vrijeme koji traju do tri mjeseca pa će se takvi ugovori moći sklapati samo do tri godine i to najviše tri ugovora.

Poslodavci tvrde da nema potrebe za daljnjim ograničenjima jer je već ispunjen cilj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji predviđa smanjenje privremenih ugovora o radu na 17 posto do 2026.

Navode pritom da je lani bilo 13,5 posto privremenih ugovora, što je manje od prosjeka u EU-a i pokazuje višegodišnji trend smanjenja broja takvih ugovora, koji su još 2016. činili 22,2 posto.

Problem su, kažu poslodavci, zlouporabe kratkotrajnih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, ali ne prvi već eventualno uzastopni ugovori.

- Zato nije smisleno ograničavati prve ugovore o radu na određeno vrijeme i time kažnjavati poslodavce i radnike koji imaju potrebu za takvim oblikom rada - poručili su.

Izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH-a Sunčica Brnardić uvjerena je da će nakon izmjena ZOR-a doći do smanjivanja udjela ugovora o radu na određeno vrijeme.

Ključno je, kaže, eliminirati praksu stalnog produživanja, u pravilu vrlo kratkih ugovora, ali i zapošljavanja radnika na određeno kako bi ga se "isprobalo".

Rožman podsjeća da su dosadašnje promjene išle u smjeru fleksibilizacije rada na određeno pa je dobro da se to sad ograničava.

Problematično je, dodaje, što će se uzastopnim ugovorima smatrati i kad se oni odnose na povezana društva, što se ne priznaje za jedinstveni staž i otpremninu.

Uređuje se rad putem digitalnih radnih platformi

Novost je uređivanje novog oblika rada putem digitalnih radnih platformi, poput Glova, Bolta i Ubera, kako bi se zaštitili takvi radnici, ali i promicao novi oblik rada koji prati brzi razvoj digitalne tehnologije.

Karakterizira ga stvaranje trostranih odnosa između digitalne radne platforme, fizičke osobe koja radi putem platforme za klijenta i posebne tvrtke partnera na tržištu ili posrednika koji se u Hrvatskoj najčešće naziva agregator.

Danas diljem EU-a više od 28 milijuna ljudi, većinom mlađih, radi putem digitalnih radnih platformi, a dostavljači na biciklima često su viđeni prizori i u Hrvatskoj.

U sindikatu nisu zadovoljni prijedlogom jer drže da neće dovesti do značajnih promjena za radnike.

Smatraju da bi za to digitalne platforme trebale biti poslodavci radnicima, što je izmjenama ZOR-a praktički onemogućeno jer će se većina radnika i dalje zapošljavati putem agregatora.

Uz to, omogućeno je Poreznoj upravi da na temelju ostvarenog dohotka utvrđuje da se radi o nesamostalnom radu, što bi moglo stvoriti poreznu presiju na radnike u statusu samozaposlenih osoba.

Poslodavcima su izmjene kojima se uređuje platformski rad pozitivne jer će rad biti transparentniji, a zaposlenici zaštićeniji, dok će svi sudionici imati jasan regulatorni okvir.

Ostaje otvoreno pitanje provedbe tih odredbi, što se definira pravilnicima, kažu poslodavci dodajući da će kroz dijalog nastojati postići sigurnije i bolje radno okruženje.

MINISTAR PILETIĆ: 'Regulirali smo cijenu struje i to je poruka Domovima za starije da ne idu u poskupljenje usluga'

Rožman ocjenjuje da su rješenja za platformske radnike hvale vrijedan potez, ali ostaje problem nesklada ugovorenog radnog vremena i obavljenog posla.

- Radnik može sklopiti ugovor o radu na jedan sat tjedno i obaviti, recimo, 125 dostava. Da radi s helikopterom to ne bi mogao imati - kaže.

Definiraju se oblici rada na izdvojenom mjestu

Rad kod kuće ili rad na daljinu, koji su postali česti tijekom pandemije koronavirusa, nastoji se jasnije odrediti kroz pojam rada na izdvojenom mjestu.

Takav model se određuje kao rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već od kuće radnika ili na daljinu, pri čemu se definiraju takvi oblici rada.

Poslodavci upozoravaju da pravila zaštite na radu kod takvih oblika rada ne smiju biti otegotna jer zakon drži poslodavca odgovornim za štetu pretrpljenu na radu, iako ne može kontrolirati uvjete na takvom mjestu.

Trebalo bi isključiti odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi za vrijeme rada na izdvojenom mjestu, posebno ako radnik ima potpunu slobodu birati mjesto rada, bez obveze da poslodavcu javi od kuda radi.

Također bi trebalo osigurati neoporezivi status naknade troškova za rad na izdvojenom mjestu rada, a u sljedećim fazama pojasniti značenje pojedinih odredbi, primjerice, da poslodavac mora dati podatke o "neometanom pristupu poslovnom prostoru".

VLADA GA UPUTILA U SABOR Što donosi novi Zakon o radu? Ugovor na određeno na najviše tri godine, uređen i rad od kuće

Sindikati kažu da je zakon na temelju okvirnog sporazuma socijalnih partnera radnicima već osigurao široki krug prava, a daljnje normiranje daje nadu da će se ta prava doista moći i ostvariti, što dosad nije bio slučaj.

Upozoravaju da se umjetnim razlikovanjem između rada od kuće i rada na daljinu dijelu radnika nastoji uskratiti dio prava koje su imali, barem na papiru.

Drže i da pravo na troškove vezane uz obavljanje rada moraju imati svi radnici te da sav rad na izdvojenom mjestu rada mora biti dobrovoljan, a uvjeti ugovoreni dodatkom ugovora.

Rožmanu je sporno što kod rada na daljinu nedostaje bilo kakva obveza poslodavaca da plati troškove korištenja opreme.

Poslodavcima izmjene nisu uravnotežene, sindikati ih žele poboljšati u saborskoj proceduri

Poslodavci smatraju da izmjene ZOR-a ne predstavljaju uravnoteženi pristup interesima radnika i poslodavaca, jer se nakon odustajanja od sasvim novog zakona i dvije godine pregovora prestalo govoriti o odredbama poput smanjenja administrativnih zahtjeva.

NOVE OKOLNOSTI Vlada u Sabor uputila izmjene Zakona o radu: Regulacija rada od doma, ugovora na određeno

Ugrađene EU direktive i obveze postavljene NPOO-om, kažu, povećavaju prava radnika i nameću im nove obveze, poput dijeljenja većeg broja informacija s radnicima, kao i pravo radnika da zahtijeva rad na izdvojenom mjestu rada zbog osobnih potreba

Sindikati pak kažu da je u trostranim pregovorima nemoguće ostvariti sve ciljeve, pa tako i predloženi tekst predstavlja kompromis. No, to se može poboljšati u saborskoj proceduri, a sindikati će nastojati nametnuti bitne teme u novim pregovorima odmah nakon usvajanja izmjena ZOR-a.

Idi na 24sata

Komentari 1

  • mortus 15.10.2022.

    Kao i inače, postoji veliki interes komentatora na člancima vezanim uz Zakon o radu. Koga još zanimaju takve nevažne stvari?

Komentiraj...
Vidi sve komentare