Ne postoji fiksna cijena blagoslova, uvijek je to na dobrovoljnoj bazi. Obitelj ako nema, ne mora ništa platiti. Ne postoji taksovnik za plaćanje blagoslova i ne postoji obaveza da se to plaća, objasnio nam je svećenik don Anton Šuljić.
Dodaje da je novac koji ljudi daju svojim župnicima za blagoslov zapravo oblik pomoći crkvenim osobama. Iako ne postoji nikakva pravna obaveza plaćanja blagoslova, brojni kršćani za tu ‘uslugu’ svojim župnicima ipak daju novac. Tradicionalan blagoslov doma i obitelji počinje na blagdan Svetog Stjepana i traje do kraja božićnog razdoblja. Sociolog religije, prof. dr. Ivan Markešić, objašnjava kako je to u početku bio ponajprije blagoslov prostora - stana ili kuće, a tek onda osoba.
Molitva, sveta voda, tamjan pa novac
- U novije vrijeme naglasak više nije na prostoru koji treba blagosloviti, već na ljudima. Naime, sve više je vjernika koji iz bilo kojih razloga ne žele da im svećenik dođe u stan ili kuću, ali žele primiti godišnji blagoslov obitelji. Takvima je u nekim zagrebačkim župama omogućeno da se radi blagoslova obitelji skupe u crkvi u neko određeno vrijeme, što je za mnoge katolike jako dobro rješenje - kaže Markešić.
Sam proces blagoslova sastoji se od okupljanja članova obitelji i zajedničke molitve sa svećenikom. Nakon toga župnik u stanu poprska svetu vodicu i tamjan, a onda obitelji daje naljepnicu na kojoj stoji godina blagoslova, simbol ili slika te slova G+M+B.
Prema jednom tumačenju, ta su slova inicijali tri kralja koji su posjetili tek rođenog Isusa - Gašpar, Melkior i Baltazar. Postoji i drugo tumačenje prema kojem su slova akronim latinske blagoslovne rečenice ‘Christus mansionem benedicat’, što znači ‘Krist neka blagoslovi (ovaj) dom’.
Tko nema, nije dužan platiti
Na kraju blagoslova, obitelj, u većini slučajeva, plati župniku za uslugu. Za to župnik ne izdaje račun. Velik je broj onih koji nisu u mogućnosti platiti. Mnogi se slažu da ako obitelj nema novca, nije dužna platiti.
- Blagoslov bi trebao biti besplatan jer, prema kršćanskome nauku, to nije svećenikov nego Božji dar. Svatko ima pravo od župnika tražiti blagoslov i on ne bi trebao određivati cijenu. Čak i ako netko nema novaca, župnik mu je dužan blagosloviti kuću - kaže Markešić i dodaje: Većinom se podrazumijeva da je to dobrovoljni dar u svrhu uzdržavanja crkve pa bi slijedom toga svatko trebao dati koliko može.
'Plaćanje je oblik članarine crkvi'
Ljudi slabijeg imovinskog statusa često smatraju da je sama činjenica što su kršćani dovoljan razlog da im svećenik blagoslovi kuću i pritom ne traži ništa zauzvrat.
Markešić ističe da se plaćanje blagoslova može shvatiti i kao svojevrsna obveza plaćanja članarine Crkvi.
- Nažalost, neki župnici zlorabe neke normalne stvari, pa tako i ovaj blagoslov koji nije sakrament - zaključio je.