Najčešće se otkrivaju lažni euri i kune, malo manje američki dolari i britanske funte, dok su krivotvorine ostalih valuta sasvim rijetke, kažu u policiji.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Jugoistočna Europa žarište je izvora krivotvorenog novca, a tijekom turističke sezone više ga je u optjecaju i češće se otkriva. Strani gosti često između originalnih novčanica imaju i krivotvorine, a to ne znaju - objašnjavaju u policiji.
Od 2012. do 2016. policija je otkrila 8007 krivotvorenih novčanica eura, među kojima je najviše, 4898, bilo apoena od 50 eura. Slijede novčanice od 20 (1148 komada) pa 100 eura (750). Krivotvoritelje domaće valute najčešće su lovili s novčanicama od 200, otkrili su ih 1088, te 500 kuna (980 komada). Oca domovine Antu Starčevića policija je gledala na krivotvorenim novčanicama 313 puta, a ukupno su krivotvorine svih hrvatskih novčanica otkrili 2795 puta.
Prošle i pretprošle godine otkrivene su i krivotvorene kovanice od pet kuna, ukupno 15 komada. Nije jasno kako se nekome isplati krivotvoriti kovanicu pa priča podsjeća na krivotvoritelje iz stripa “Alan Ford” koje je svaka lažna novčanica od 20 dolara koštala 22,5 dolara. Pitali smo Hrvatsku narodnu banku koliko bi krivotvoritelje mogla stajati izrada kovanice od pet kuna, ali rekli su da ne mogu odgovoriti jer izrada krivotvorene kovanice ovisi o više međusobno povezanih aspekata.
Poslovni dnevnik je prije četiri godine pitao Hrvatski novčarski zavod koliko stoji proizvodnja legalne kovanice od kune, no rekli su im da je to tajna. Sami su izračunali da je pet grama bakra, nikla i cinka, koliko treba za kovanicu od kune, tad vrijedilo 3,29 kuna, a tome treba pridodati trošak rada, opreme, uređaja pa kuna vjerojatno košta pet kuna. Kovanica od pet kuna ima masu od 7,45 grama, pa samo sirovina, prema računici za kunu, vrijedi 4,9 kuna i krivotvoriteljima je, ako žele da lažna kovanica nalikuje na pravu, šansa za zaradu vrlo mala.
U HNB-u kažu da se kod nas tijekom cijele godine otkrije više krivotvorenih eura nego kuna, a u sezoni je ta razlika još veća i zato upozoravaju javnost da eure mijenjaju isključivo kod ovlaštenih institucija. Brošura o prepoznavanju sumnjivog novca može se naručiti na www.hnb.hr/novac/zastita-od-krivotvorenja.
Vještak za novčanice lani nam je objasnio kako prepoznati lažnu novčanicu.
- Pod prstima se osjeti elastičnost pamučnog papira. Nova novčanica šuška. Stara izgubi to svojstvo, no to je tek prvi korak provjere. Mora se osjetiti i reljefnost papira, ispupčenim tiskom otisnuti su vrijednost novčanice, brojevima i slovima, te ime banke. Ako se okrene prema svjetlu, na 200 kuna vide se lik Stjepana Radića i zaštitna nit s mini tekstom. U srebrnom četverokutu vidi se portret Radića koji titranjem mijenja položaj i gleda na jednu pa na drugu stranu - rekao je vještak za novčanice.
10 savjeta policije što učiniti ako vam se čini da je novac lažan:
1. Ostanite pribrani;
2. Ne dovodite se u opasnost;
3. Ne upuštajte se u prepirku;
4. Provjerite ima li novčanica potrebna zaštitna obilježja;
5. Recite da trebate nešto provjeriti pa obavijestite policiju;
6. Pokušajte zapamtiti izgled osobe;
7. Ne vraćajte sumnjivu novčanicu;
8. Pokušavajte odugovlačiti do dolaska policije;
9. Ako pokuša otići, ne sprečavajte ga, a ako krene autom, zabilježite registarsku oznaku i marku auta;
10. Zovite policiju.
Svake godine 1000 lažnjaka
Od 2012. do 2016. hrvatska policija je otkrila 4898 krivotvorenih novčanica od 50 eura, gotovo tisuću na godinu.