Broj ubojstava u Hrvatskoj pada, no broj ubijenih žena raste. Policija svoje podatke o nasilju u obitelji ne smije dijeliti sa sustavom socijalne skrbi. Najviše žena ubili su njima bliski muškarci, najugroženije su u vlastitom domu. U posljednjih 10 godina, ubijeno je 130 žena, lani ih je ubijeno 19. I jučer je muškarac nožemo napao suprugu. Kazne za femicid su različite, nisu "odvraćajuće", dakle, nisu visoke, a sve dosadašnje sankcije nisu dale rezultata za smanjenje nasilja nad ženama.
Sve su to razlozi zbog kojih je Klub zastupnika Možemo! zatražio osnivanje Istražnog povjerenstva o institucionalnim propustima u sustavu zaštite žena.
- U ogromnom broju femicida žene jesu prijavljivale nasilje. Bilo je slučajeva u kojima su muškarci imali dvoznamenkasti broj prijava za nasilje, slušali smo i o ženama koje su bile u sigurnim kućama prije toga, koje su bile u sustavu socijalne skrbi. Sasvim je jasno da sustav zakazuje ako na sva ta upozorenja nije u stanju i dalje prepoznati rizik i zaštititi ženu. Tražimo da se uključi Sabor jer su brojke neumoljive, prošle godine je ubijeno 19 žena, što je, otkad je Plenković premijer, najveći broj ubijenih žena u jednoj godini. Sveukupno otkad je Plenković premijer ubijeno je više od 130 žena, što je stvarno visok broj i svima je u interesu da se taj broj počne smanjivati”, ustvrdila je. - kazala je na konferenciji za medije zastupnica Ivana Kekin (Možemo!).
Ovim prijedlogom traže odgovore na osnovna pitanja - što se događa u trenutku kada žena prijavi nasilje, kako se procjenjuje rizik, kojim algoritmima se vode službenici, prolaze li i kakve edukacije, postoje li protokoli postupanja, kako se određuju zaštitne mjere, tko ih provodi, tko provodi nadzor zaštitnih mjera i gdje dolazi do očitog gubitka suradnje između svih tih resora.
Ipak, dva saborska odbora koja su o tome jučer raspravljala, za zdravstvo te ravnopravnost spolova, prijedlog su odbila, kao što to predlaže i Vlada. Naime, kako su na Sjednici Odbora za ravnopravnost spolova objasnili državni tajnik Ivan Crnčec i Sanjin Rukavina, radi se o zadiranju u neovisnost pravosuđa, jer smatraju kako bi se Povjerenstvo bavilo i postupcima koji su u tijeku, a to je protivno Zakonu o povjerenstvima.
Rada Borić (Možemo!) istaknula je kako struka već godinama upozorava na probleme.
- Legitimno je pitanje: Kako to da unatoč rastu broja ubijenih žena, ne postoji politička volja da se sam sustav temeljno ne preispita i zašto ne funkcionira. Cilj je utvrditi i predložiti konkretne mjere koje će smanjiti ponavljanje ovakvih zločina i broj ubijenih žena. Ovo nije lov na pojedince, već analiza sustava i ovo je političko pitanje i minimun odgovornosti prema vlastitim građankama - zaključila je.
Zastupnica Sandra Krpan (SDP) upozorila je da je jako važno podržati ovo povjerenstvo.
- Posebno zato jer se ne izriču maksimalne kazne i zanima me zašto je tako. Rekla bih da ne postoji povjerenje u žrtve, zašto psihološki vještače žrtve, zašto suci ne vjeruju ženama, i moraju ih vještačiti psiholozi. Razgovarala sam s pravnicima i to je protuzakonito. To je društveni problem koji treba rješavatai jer postoji velika tolerancija na nasilje u obitelji - istaknula je.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je kako, primjerice, DORH, ne želi sudjelovati u ovakvim inicijativama koje se tiču međuresorne suradnje za suzbijanje nasilja u obitelji. Pozivaju se na neovisnost, no pravobraniteljica smatra da je to štetno.
Članovi odbora iz saborske većine nisu sudjelovali u raspravi, ali su glasali protiv Povjerenstva. Sabor će danas raspravljati o prijedlogu na svojoj sjednici.
Državni tajnik Crnčec istaknuo je kako su mu kao državnom tužitelju bili najdraži slučajevi u kojima je progonio obiteljske nasilnike i dobivao presude, te da je država u posljednjih desetak godina napravila izuzetno mnogo za smanjivanje problema nasilja u obitelji. Od ratifikacije Istanbulske konfencije, do povećanja kazni, do uvođenja femicida u zakon, po čemu smo jedna od prvih država u Europi. No ovo povjerenstvo, zaključio je, nije u skladu sa zakonom.