Nakon završetka EPP Leaders' Retreata održanog u zagrebačkom Westinu, predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber posebno je istaknuo hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, poručivši kako je riječ o najdugovječnijem predsjedniku vlade iz redova EPP-a. Weber i Plenković, izjavili su da su zadovoljni dvodnevnim raspravama i političkim porukama koje je Zagreb poslao prema Bruxellesu i ostatku Europe.
– Imali smo vrlo uspješan skup u posljednja dva dana. Hrvatska je pružila fantastičnu platformu, a Hrvatska je danas uspješna zemlja. Iako je najmlađa članica Europske unije, ona je istodobno i jedna od najuspješnijih – rekao je Weber, ne skrivajući pohvale na račun domaćina. Govoreći o budućim prioritetima, čelnik EPP-a naglasio je da će konkurentnost biti ključna tema 2026. godine, ali ne samo iz perspektive velikih strategija i brojki.
– Konkurentnost mora biti povezana s realnim životom građana i troškovima života. Ako govorimo o energetskoj uniji, to mora značiti niže cijene energenata za ljude. Europske politike moramo vratiti u svakodnevicu naših građana – poručio je Weber, dodajući da su unutar EPP-a otvorene i važne rasprave o Mercosuru te globalnim trgovinskim odnosima.
Premijer Plenković u svom je obraćanju naglasio da se europska konkurentnost ne može graditi bez rješavanja dubokih strukturnih problema poput demografske revitalizacije jer bez održivog stanovanja nema jačanja mladih obitelji. Kao treći ključni element naveo je energetsku neovisnost. Upozorio je da bez vlastite, stabilne energetske politike Europa riskira i gospodarsku, ali i političku ranjivost.
Članak 42.7 Lisabonskog ugovora jači od članka 5. NATO-a
Weber je kazao da se EU danas nalazi u povijesnom trenutku i da je ključno pitanje "je li Europa danas spremna za taj povijesni trenutak." Spominjući Lisabonski ugovor na kojemu danas počiva EU, kazao je da on sadrži članak 42.7 koji govori o solidarnosti u slučaju agresije.
"Članak 5. NATO-a je slabiji od naše formulacije iz Lisabonskog ugovora. No još nemamo jasan plan što taj članak (42.7) znači u praksi."
Plenković je, ističući tektonske promjene u transatlantskim odnosima, ratove, terorizam i migracije, naglasio da to zahtijeva od EU-a što brže i snažnije pozicioniranje.
Istaknuo je da bi "zajednički stav" trebao što više biti stav dvadesetsedmorice, a ne manje od toga - iako se često događa da bude stav 26-orice, ne spominjući poimence zemlju koja često nije usklađena s EU-om ali očito aludirajući na Mađarsku Viktora Orbana.
Naglasio je ponovno da se "zalažemo za nastavak suradnje sa SAD-om bez obzira na recentne događaje" i da treba radije "tražiti puteve oko tema u kojima se slažemo i davati zajednički doprinos miru i sigurnosti".
Ranije je kazao da Sjedinjene Države ostaju „važan partner svih nas”.
Na pitanje novinara o ponudi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona od prije nekoliko godina o nekoj vrsti nuklearnog štita za Europu i je li došlo vrijeme da se o tome počne razgovarati, Weber je rekao kako treba razmotriti kako se ta mogućnost može iskoristiti za jačanje europske sigurnosti.
"Uz događaje vezane uz SAD i činjenicu da Francuska nudi tu mogućnost za jačanje europske sigurnosti, riječ je o velikodušnoj ponudi i moramo razmotriti kako se ta mogućnost može iskoristiti za jačanje europske sigurnosti", kazao je Weber.
Francuska je nakon brexita jedina članica EU-a s nuklearnim naoružanjem.
"Nismo razgovarali o pitanjima obrane, no taj je potencijal na dispoziciji europskim zemljama, ali se nadam da nikad nećemo doći u poziciju da nam je to potrebno", kazao je Plenković.
Dvojica su čelnika ponovila kako ostaju predani pomoći Ukrajini u njezinom ratu protiv Rusije koji će uskoro napuniti četiri godine.
"Mi bismo htjeli da mir bude i trajan i pravedan", ponovio je hrvatski premijer, odnosno da se ne stvori presedan i u budućnosti otvori prostor za narušavanje teritorijalne cjelovitosti zemalja.
Weber je naglasio da bi sljedeći koraci trebali biti "borba protiv flote u sjeni. Moramo spriječiti da Rusija generira dodatan prihod za rat, a naši američki prijatelji u tome nam mogu pomoći".
Plenković je na marginama skupa EPP-a imao brojne bilateralne susrete a nakon konferencije za novinare održao je sastanak s njemačkim kancelarom Merzom, koji je prvi puta u posjetu Zagrebu.