U trećem satu četvrtka, Hrvatski sabor zaključio je maratonsku raspravu o državnom proračunu za 2023., trajala je više od deset sati i u njoj zastupnici većine i oporbe nisu približili svoja stajališta o tom dokumentu.
Za HDZ je proračun realan i uravnotežen, održiv i odgovoran, za oporbu promašen, ziheraški, lažan, dobar samo za državu i Vladu.
Proračun štiti najranjivije, ukupan trošak mjera od 2023. do 20225.. za pomoć građanima i gospodarstvu je preko 643 milijuna eura, kazala je Grozdana Perić (HDZ). Kaže da se ogromna sredstva ulažu u ljude, u povećanje plaća, u ribarstvo, poljoprivredu, subvenciju cijene plina i struje, povećanje mirovina, stipendija.
Sandra Benčić (ZLB) kaže da je struktura proračuna na prihodnoj strani gotovo ista iz godine u godinu, jer se u Hrvatskoj već 30 godina vodi politika porezne nepravde i ekonomske nejednakosti. Čitav sustav poreza i doprinosa temelji se na oporezivanju neke niže i srednje klase, kaže zastupnica i dodaje da najmanje poreza plaćaju iznajmljivači apartmana.
Samo sto milijuna kuna predviđeno je za dobrovoljno spajanje općina kojih je, sa gradovima 555 i brojne služe samo sebi, ističe Marijan Pavliček (HS).
Vlada je donijela okvir za to, postoje zemlje koje su imale prisilna spajanja i ta se praksa pokazala izrazito lošom, rekao je ministar financija Marko Primorac, koji se zahvalio zastupnicima na konstruktivnoj raspravi.
Oporba proračun nastoji promijeniti brojnim amandmanima, samo IDS podnio ih je 54, no desetke amandmana podnijeli su i Most, SDP, Socijaldemokrati….
Nekoliko amandmana podnijeli su i zastupnici većine, odnosno HDZ-a, konkretno Damir Habijan i Magdalena Komes.
Jedan su zajednički podnijeli HDZ-ovi Branka Juričev Martinčev i Josip Begonja, Hrvoje Zekanović (HDS) te Franko Vidović (Socijaldemokrati), traže da država osigura 500.000 eura za izradu dokumentacije za izgradnju zračne luke Srce Dalmacije, pored Šibenika i Drniša.
Vladini predstavnici o njima će se izjašnjavati u ponedjeljak, 28. studenoga, a glasovati dan kasnije, u utorak, kada bi Sabor trebao donijeti proračun za 2023. godinu, sedmi proračun premijera Andreja Plenkovića.
Sve izmjene koje Sabor prihvati putem amandmana, ne smiju mijenjati predviđeni manjak odnosno višak utvrđen u prijedlogu državnog proračuna. Podneseni amandmani ne smiju biti na teret proračunske zalihe, dodatnog zaduživanja ili već prije preuzetih obveza.
Sabor u četvrtak o sportu, oporbenom zaključku o raspolaganju energentima
Hrvatski sabor u četvrtak će raspraviti konačan tekst novog zakona o sportu, prijedlog saborskog Etičkog kodeksa te oporbeni zaključak o raspolaganju energentima u Hrvatskoj.
Novim zakonom o sportu uvodi se kategorizacija spotova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima kao i trajna naknada za trenere osvajače medalja. Jasnije se definira sustav financiranja sporta kao i nadzor nad trošenjem sredstava.
Kategorizacije sportova postat će temelj za dodjelu sredstava. Provodit će je krovna sportska udruženja - Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, a osnovni kriteriji su masovnost sporta, zastupljenost u svijetu i Europi, uspješnost u ostvarenju sportskih rezultata te udio djece i mladih u ukupnom broju sportaša pojedinog sporta.
Državna sredstva za sport u idućoj bi godini prvi put trebala iznositi više od pola milijarde kuna.
Afera u Ini otvorila pitanje energenata
Potaknuta aferom u Ini, koja je otvorila pitanje raspolaganja energentima koji se proizvode u Hrvatskoj, kao i pitanje ukupne energetske politike, 11 oporbenih klubova zatražilo je od Sabora da obveže Vladu da mu dostavi niz podataka koji se tiču spomenutih energenata.
Među njima su prosječne maloprodajne cijene plina i nafte za ovu, prošlu i pretprošlu godinu, prosječne cijene izvezene nafte i plina po mjesecima s naznakom zemlje u koju se izvozi, postotak i iznos naplaćenih koncesija itd.
Zastupnici će u četvrtak iznijeti svoje mišljenje i o kodeksu koji bi trebao urediti njihovo etičko djelovanje, iz oporbe su već stigle ocijene da se radi o mrtvom slovu na papiru, je ne predviđa nikakve kazne za kršenje.
Predloženi kodeks je vrlo kratak, ima svega 10 članaka i definira temeljne vrijednosti kojih bi se zastupnici trebali držati.
Brani im se da pozivaju na nasilje, nepoštivanje pozitivnih propisa, da šire nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju te potiču kršenje ljudskih prava i neravnopravnost spolova.
U saborskim raspravama ne bi smjeli vrijeđati druge zastupnike, svađati se, poticati na nasilje, netoleranciju i diskriminaciju.
Dužni su također odnositi se prema predstavnicima medija s poštovanjem i omogućiti im da profesionalno obavljaju svoj posao.