Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel koja je vladala od 2005. do 2021., za mađarski Partizan dala je intervju u kojem je rekla da su Poljska i baltičke zemlje djelomično krive za invaziju na Ukrajinu.
Merkel je Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju optužila za prekid diplomatskih odnosa između Rusije i Europske unije te navela da je to nakon samo nekoliko mjeseci dovelo do početka invazije. Prema njenim riječima, Poljska je odbila dati podršku Sporazumima iz Minska kojima su Francuska i Njemačka pokušale riješiti ratu u Donbasu, prije deset godina.
Smatra da je neprovođenje sporazuma kojima bi Donjeck i Lugansk dobili poseban status unutar Ukrajine, uključujući pravo veta na ključne odluke o vanjskoj politici (npr. približavanje NATO-u ili EU) dovelo do opće invazije na Ukrajinu.
Merkel je priznala da je tek 2021. osjetila da Putin ne shvaća te sporazume ozbiljno.
- Zato sam htjela novi format u kojem bismo kao Europska unije mogli izravno razgovarati s Putinom. Neki to nisu podržavali, prvenstveno baltičke zemlje, ali i Poljska je bila protiv - rekla je Merkel i dodala da su se te četiri države bojale da se prema Rusiji ne bi mogla voditi jedinstvena zajednička politika.
- U svakom slučaju, to se nije ostvarilo. Zatim sam napustila dužnost i tada je počela Putinova agresija - zaključila je Merkel.
Minsk I. i Minsk II.
Rusija je inzistirala na tome da Donjeck i Lugansk dobiju poseban status unutar Ukrajine, uključujući pravo veta na ključne odluke o vanjskoj politici (npr. približavanje NATO-u ili EU). Time bi Rusija, preko tih regija, imala mehanizam blokade ukrajinskih integracija sa Zapadom. Provođenjem lokalnih izbora pod uvjetima koje diktiraju proruski separatisti, te bi vlasti bile formalno priznate kao legitimne u ukrajinskom političkom sustavu. Time bi se de facto priznala ruska politička kontrola u tim područjima, bez službene aneksije.
Rusija se nadala da bi sporazumima dobila političku kontrolu bez direktne okupacije, oslobađanje od dijela sankcija, i dugoročnu polugu utjecaja na ukrajinsku suverenost, što je i bio glavni cilj Kremlja u pregovorima o Minsku.
Putin je pokušao Ukrajinu diplomatskim putem pretvoriti u novu Bjelorusiju, kada to nije uspjelo počela je 'specijalna vojna operacija' koja će sljedeće godine napuniti četvrti rođendan.