Meteotsunamiji postali su sve češća pojava u Jadranu. Posljednji je bio u Starom Gradu na Hvaru, gdje se ovog tjedna more naglo podignulo i preplavilo šetnicu. Razina mora podignula se u samo nekoliko minuta za više od 1,5 metara.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: Čitatelj 24sata

- Na cesti uz gradsku rivu u sekundi je bilo više od 30 cm mora. Prethodilo je tome više manjih podizanja i spuštanja mora - kazao nam je čitatelj.

Tako je i prošlog tjedna snažno nevrijeme zahvatilo otvoreno more na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana te donijelo i dosad rijetku, ali potencijalno opasnu, pojavu poznatu kao meteotsunami. More se prvo izlilo na rivi u Puli, a potom i na nižim dijelovima obale Zadra.

JAKO NEVRIJEME METEOTSUNAMI Mali Lošinj pod vodom: 'More se odjednom dignulo, riva je poplavljena!'

Riječ je o dugim morskim valovima nalik na tsunamije, koji, za razliku od potresnih, ne nastaju zbog seizmičke aktivnosti nego zbog naglih promjena u atmosferi.

Takvi meteorološki tsunamiji nastaju pod utjecajem atmosferskih poremećaja poput naglih promjena tlaka zraka, atmosferskih gravitacijskih valova, prolaska fronti ili olujnih udara. Iako su takvi procesi često relativno slabi, u određenim okolnostima mogu pokrenuti valove koji se postupno višestruko pojačavaju prije nego što stignu do obale.

Ključnu ulogu pritom imaju dva procesa, navode iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Prvi je Proudmanova rezonancija, koja nastaje kad se brzina atmosferskog poremećaja podudari s brzinom dugih morskih valova. Drugi je rezonancija luke, do koje dolazi kad se frekvencija dolaznih valova poklopi s prirodnim oscilacijama mora u luci. Dodatno pojačanje događa se na kontinentalnom plićaku, pa valovi prije udara u obalu mogu narasti i više od stotinu puta.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: Čitatelj 24sata

Prema podacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo, razorni meteotsunamiji zabilježeni su u Japanu, Španjolskoj, Kini, na Velikim jezerima u Sjevernoj Americi, uz istočnu obalu SAD-a te na mnogim drugim lokacijama. Među područjima posebno izloženima ovoj pojavi nalazi se i istočna obala Jadrana.

Hrvatska pritom zauzima posebno mjesto u svjetskim istraživanjima meteotsunamija. Naime, Velika poplava u Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine smatra se najjačim poznatim meteotsunamijem u svijetu. Tad su se iznenada pojavili valovi visoki do šest metara, s razdobljem oscilacije od oko 20 minuta, koji su izazvali jednu od najvećih prirodnih pomorskih katastrofa u novijoj hrvatskoj povijesti. Procijenjena šteta iznosila je sedam milijuna američkih dolara, odnosno gotovo četvrtinu tadašnjega godišnjeg prihoda cijelog otoka Korčule.

Osim tog događaja, u Jadranskome moru tijekom desetljeća zabilježen je niz meteotsunamija različitog intenziteta. Neki su ostali sačuvani tek u lokalnim predajama, a druge su detaljno dokumentirali i znanstveno analizirali.

METEOTSUNAMI VIDEO Ovako nastaje fenomen koji je u četvrtak potopio luke: 'Valovi mogu narasti 100 puta'

Iako su meteotsunamiji rijetki, stručnjaci upozoravaju da predstavljaju ozbiljnu prirodnu opasnost zbog iznenadne pojave i mogućnosti naglog plavljenja obale. Upravo zato njihovo praćenje i bolje razumijevanje atmosferskih procesa koji ih uzrokuju imaju važnu ulogu u unapređenju sustava ranog upozoravanja i zaštite priobalnih područja.