Komemoracija je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela Plavno, a nastavila se u Gruborima kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka.
Nakon operacije Oluja u Gruborima je ubijeno šest srpskih civila.U zaseoku 20 kilometara od Knina bili su pripadnici Ujedinjenih naroda koji su, kad su došli u selo, zatekli kuće u plamenu i pronašli šest tijela. Samo dvoje srpskih civila bilo je mlađe od 60 godina.
Pupovac: 'Ubijeni su s rukama podignutima u zrak'
Okupljenima se prvo obratio Milorad Pupovac.
- Od 6. kolovoza do početka rujna 1995. ubijeno je najmanje 24 stanovnika Plavnog i njegovih zaseoka, mahom starije dobi. Ubijeni su dok su čuvali stoku, radili poslove u polju i ležali u postelji. Ubijeni su i s rukama podignutim u zrak. Nisu bili naoružani, nisu bili vojnici, nisu mogli nikome nauditi, niti se obraniti od onih koji su došli s namjerom da ih usmrte. Ubili su ih pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije - kazao je Pupovac u Gruborima.
Dodao je da su njihova ubojstva dokumentirali UN i pravosuđe RH i svi su oni nedvojbeno utvrdili da je ovdje učinjen ratni zločin prema civilnom stanovništvu.
Pupovac je ocijenio da za ovaj zločin, kao i za najveći dio zločina počinjenih u sektoru Jug, nitko nije odgovarao te da su ''sudovi odradili posao, ali tako da su propustili utvrditi tko je počinio zločine''.
- Nažalost, u tome su sudjelovali i oni kojima sudska etika i moralni poziv nisu smjeli dopustiti da do toga dođe - rekao je.
Naglasivši da je bilo potrebno 25 godina da se podigne znamen za žrtve, Pupovac je istaknuo politički iskorak koji je napravila Vlada Andreja Plenkovića i Predsjednika RH Zorana Milanovića.
- Da nije bilo tog iskoraka, koji je išao za tim da stvara nove politike sjećanja i nove komemorativne prakse u kojima će biti mjesta za sve stradale neovisno o nacionalnosti i u kojima će se čuti glas osude svakog zločina neovisno o tome tko ga je počinio, vjerojatno ova dva križa ne bi bila podignuta niti nakon 25 godina - istaknuo je Pupovac.
Pritom je podsjetio da u Plavnom danas živi 30-ak stanovnika od više od 1720 koliko ih je živjelo prije 1995. godine.
Osim žaljenja za stradalima na ovom mjestu, uzdat ćemo se da će se neki vratiti ovdje i obnoviti svoje domove, a mi imamo dužnost pomoći im u tome da stvore pretpostavke za dostojanstven život, poručio je Pupovac.
- Pali će živjeti u sjećanju, propali će umirati u zaboravu. Sjetimo se svih i neka im je vječni spomen koji su nedužno stradali i učinimo sve da oni, koji nisu kažnjeni, osjete barem sram zbog djela koje su počinili - zaključio je Pupovac.
Milošević: 'Pozivamo vas da se vratite'
- Danas nakon 25 godina smo došlo ovdje da obilježimo stradanje koje se ovdje dogodilo. Došli smo da bar malo ublažimo boli ljudi odavde. Da pokažemo ljudsku solidarnost, da ovdje osjetu društvenu empatiju i da osjete da su priznati i prihvaćeni u državi'', kazao je Boris Milošević, koji je i sam prvi put u Gruborima.
Potpredsjednik Vlade je na komemoraciji rekao da je pročitao mnogo tekstova i dokumenata o Gruborima, istaknuvši da je među prvim napisima o Gruborima bio dopis Županijskog državog odvjetništva u Zadru glavnom državnom odvjetniku RH o izvješću o ratnim zločinima u kojem je Gruborima bila posvećena jedna rečenica.
U toj rečenici je stajalo da tužiteljstvo za ubojstva u Gruborima nije zaprimilo kaznenu prijavu i izvješće, kazao je.
' - Zakazala je policija, zakazalo je državno odvjetništvo, zakazala je i javnost kad se to dogodilo, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Zato je važno da svi mi koji smo se okupili ovjde, a pogotovo Vlada čiji sam član, pošaljemo snažnu poruku da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja i da će svaka žrtva biti priznata i prihvaćena bez obzira na nacionalnost' - ustvrdio je Milošević.
Obrativši se posebno mještanima Plavnog, Milošević je u ime Vlade pozvao Plavljane da se vrate i da se obrate Vladi RH za pomoć.
Govoreći na komemoraciji koja je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela Plavno, a nastavila se u Gruborima kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka, Milošević je naglasio da su empatija i priznanje svih nevinih žrtava pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje.
- Vrijeme je da mržnja prestane i da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima, samo zato što su ti drugi neke druge nacionalnosti. Samo tako možemo graditi neku bolju Hrvatsku i to je politika ove Vlade - zaključio je Milošević.
- Nitko nema pravo ušetati u selo i ubiti šestero nevinih. Svatko odgovoran za zločin mora biti kažnjen, a svaka žrtva priznata, bez obzira na nacionalnost. Vrijeme je da mržnja prestane i da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima, samo zato što su ti drugi druge nacionalnosti Pozivamo vas da se vratite - istaknuo je Milošević.
Medved: 'Hrvatska kao pobjednik žali zbog svih žrtava'
Ministar Tomo Medved je rekao da iza svakog izgubljenog života ostaju razorene obitelji koje s tom traumom žive svaki dan.
Budućnost hrvatskog društva temelji se na koracima koji se trenutno poduzimaju, kazao je i pozvao da tišinu koja vlada u tom selu što prije zamjeni životna radost njegovih stanovnika.
"Ovakve komemoracije prilika su da im svim zajedno odamo počast. Nevine žrtve zbog kojih smo danas okupljeni opominju nas da je nužno ulagati napore u izgradnju snažnijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana, društva utemeljena na zajedničkoj želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikada ne ponove", poručio je.
Sudbinu Grubora dijele mnoga mjesta diljem Hrvatske, u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i drugi hrvatski državljani. Napuštene kuće iz kojih se nekada čuo dječji glas potiču na promišljanja kako oživjeti ova mjesta, kazao je podsjetivši da je u Hrvatskoj više od 150 masovnih stratišta.
Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila i naša je dužnost iskazati pijetet nevinim žrtvama, rekao je Medved istaknuvši da je to potvrda legitimnosti i pravednosti Domovinskog rata.
Iskazivanje pijeteta svim žrtvama civilizacijski je čin i važan korak u izgradnji uključivog društva.
"Znamo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti danas ovdje i prisjećati se svojih najmilijih kojih više nema, no danas su ovdje uz vas i dužnosnici Vlade, među kojima gotovo nema osobe koja u Domovinskom ratu nije izgubila najmilije".
Povjerenje između većinskog hrvatskog i manjinskih naroda preduvjet je razvoja i sigurne zajedničke budućnosti. Ono omogućuje dijalog, potiče na suradnju unatoč svih naših razlika, a time učvršćuje stabilnost društva, i jača demokraciju, kazao je.
Priznao je kao je povjerenje "zahtjevno i politički i psihološki zbog tolikih žrtava iz prošlosti", ali je nužno zbog budućnosti.
Vrijeme je da počnemo graditi našu budućnost na istini utemeljenoj na činjenicama, na suradnji u na pronalasku svih nestalih, i to je prioritet Vlade. S tim smo ciljem donijeli zakon koji uređuje postupak traženja nestalih, naglasio je je Medved.
Milanović: 'Hrvati i Srbi dvije najsličnije nacije'
Govor je održao i predsjednik Zoran Milanović.
- Lako je sada govoriti nakon 25 godina da za ovo nitko nije osobno odgovarao. Zna se otprilike ili skoro točno koja postrojba je bila ovdje toga dan - kazao je Milanović.
Dodao je da je prvi puta o Gruborima čitao 1995. u New York Timesu.
- Razmišljao sam što je tu gore, je li nešto što graniči s moralnom katastrofom, a to još uvijek nije, nešto što je zlo samo po sebi gore od banalnosti zla, ili šteta koja je to nanijela Hrvatskoj državi - rekao je Milanović.
Ocijenio je kako je gore ono prvo jer šteta koju država sama sebi nanese ili nanesu ljudi koji u njezino ime djeluju jest nešto što nije apsolut, jer država ne može biti pod svaku cijenu.
- Postoji cijena i obziri koji se moraju poštivati - drži predsjednik Milanović dodavši kako užas izaziva ubojstvo šest nedužnih i starih mještana Grubora, i to je najveća šteta.
Šteta hrvatskoj državi je također velika, rekao je Milanović. Ona je nagrdila reputaciju države koja je napadnuta i koja do tada nije bila loša. Kompromitirala je ugled i jedne postrojbe hrvatske policije, specijalne policije, koja je uspjela cijeli rat raditi, boriti se, izlagati se pogibelji na junački i pošten način.
- Vrijeme je za normalno u nama što postoji u svakom čovjeku. Dobro, pitomo i naivno. Dosta je bilo onoga što je obilježavalo odnose dvaju naroda, dvaju nacija kojima je teško u Europi naći dvije sličnije i sa najvećim brojem dodira. To nisu ni Česi ni Slovaci, a ni Šveđani i Norvežani. To smo mi, Hrvati i Srbi, naši susjedi - istaknuo je Milanović.
Obraćanje je završio citiranjem pjesme "Ostajte ovdje" sprskog pjesnika Alekse Šantića, rođenog u Mostaru: Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba / Neće vas grijat ko što ovo grije; / grki su tamo zalogaji hljeba / Gdje svoga nema i gdje brata nije.