Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je planove za narednu godinu u svom resoru, komentirao novu mjeru "Biram Hrvatsku" i druge aktualne teme.
Što se mjere tiče, Aladrović je rekao kako se radi o gospodarskoj mjeri koja ima dva snažna elementa - demografski i orijentaciju na zeleno i digitalno.
- Kad gledamo mjere aktivne politike zapošljavanja, one dolaze u logičnom trenutku, na početku godine - rekao je za N1. Dodaje da mjere dolaze u logičnom trenutku što se tiče gospodarske situacije.
Mjere i za građane koji nisu napuštali Hrvatsku
- Ono gdje postoji prostor za napredak je stvaranje novih radnih mjesta, a jedna od mjera, njih ukupno osam, ima i taj demografski karakter, da svi oni koji se žele vratiti u Hrvatsku imaju snažan dodatni poticaj da to i učine - rekao je i dodao da je jedan dio ljudi otišao iz Hrvatske kada je ušla u EU, ali da se to događalo u svim zemljama članicama.
Naglasio je kako mjere vrijede i za građane koji borave u Hrvatskoj i nisu je napuštali te da je razlika samo u visini potpore, između 110 i 150 tisuća kuna potpore za sve.
- Dodatan je poticaj za dvije skupine - one koji se vraćaju iz europskog prostora, a drugi za one koji vide priliku u manje razvijenim dijelovima Hrvatske - rekao je.
- Mi smo promatrali što rade nama ekonomski konkurentne zemlje. Te potpore se svode na pet do osam tisuća eura - rekao je ministar i otkrio kako se javio cijeli niz lokalnih čelnika koji su poručili da mjera ima smisla.
'Sve kritike na mjere Vlade dolaze iz istog smjera'
Ipak, dosta je i kritika.
- Kritike na svake mjere Vlade dolaze iz istog smjera. Kad govorimo o UGP, s njima smo imali amplitude u suradnji, s nekima smo imali korektnu suradnju, nažalost to nije moguće s Oreščaninom. Nisam siguran predstavlja li on svoju propalu političku platformu ili UGP. Kad gledamo njegove kritike, kad je počeo kritizirati protekle mjere, mogli smo biti sigurni da su dobre - rekao je Aladrović. Poručio je da "moramo biti iskreni i priznati da je veći broj radnih mjera rezultat rada Vlade".
- Kad se rade procjene, uvijek postoji taj faktor koji nije moguće izračunati. Mi imamo neko međusobno povjerenje. Proces donošenja mjera nije jednostran, mi vrlo aktivno razgovaramo s HUP-om, sindikatima, međuresorno, HZZ-om… Izrazito široka masa ljudi sudjeluje u tome. Naravno da se vodimo i istraživanjima i trendovima. Ta mjera će tek sljedeći tjedan biti usvojena u HZZ-u. Tako da možemo zaista sa sigurnošću reći da smo radili na tome da ona bude prijemljiva i prihvatljiva ljudima - rekao je Aladrović.
U cijeli set mjera je uloženo više od milijardu kuna. Aladrović je rekao kako je siguran da će interes biti veći od projiciranog interesa. Dodao je da se nalazimo na najvećem broju zaposlenih od 2008. te da su svjesni da ćemo morati imati kompletnu radnu snagu i da će od proljeća početi dodatno ulagati.
- Očekujemo da će rasti i plaće, one rastu puno brže od stope inflacije. Očekujemo da će se taj rast nastaviti i u sljedećem periodu u gospodarstvu. Ako gledamo politički i ekonomski, mi kao Vlada smo se vezali na prosječnu plaću od 7600 kuna. Taj nivo ćemo dostići sljedeće godine - rekao je. Na pitanje je li to preoptimističnom poručio je kako njihova perspektiva može tako djelovati, ali je siguran da će se to dogoditi.
'13. plaća nije realna'
Što se tiče zahtjeva sindikata, Aladrović je rekao kako bi bilo neozbiljno iznositi detalje pregovora.
- Moram priznati da tamo sjede ljudi koji imaju dugo iskustvo u pregovorima i postoje njihovi benefiti koje ističu u pregovorima. Ono što nije realno, to je 13. plaća. Bez obzira što se nalazimo u fazi ekonomskog oporavka, mi smo imali fazu ekonomskog pada. Mi smo imali ekonomski pad od 8+ posto BDP-a, a s druge strane su rasle plaće u državnom i javnom sektoru - objasnio je.
Ministar je dodao kako je bitno da postoje pozitivni trendovi jer će onda i privatni i javni sektor biti zadovoljni. Očekuje da će sljedeće godine doći do rješenja kako treba izgledati sustav plaća u javnom sektoru.
- Siguran sam da odmah po završetku kolektivnog pregovora krećemo u izradu dva zakonska prijedloga i da će oni biti svima na zadovoljstvo - rekao je.
O mjeri roditelj-odgojitelj
Komentirao je i ukidanje mjere roditelj-odgojitelj u Zagrebu. Poručio je kako je očito napravljena kada se zaključilo da nema mjesta u vrtićima.
- Izrazito je izdašna mjera i to je ono zbog čega RH ne može odgovoriti na nju. Bez cenzusa je, prilično sam siguran da Grad Zagreb mora naći rješenje koje je adekvatno prije svega iz konteksta djece. Ne bih stavljao u fokus zapošljavanje majki nego djecu, a to još nije na vidiku - rekao je.
- Kad postignemo konsenzus kako će te mjere izgledati na nacionalnoj razini, predstavit ćemo ih javnosti - rekao je.
'Ne možemo zanemariti aktere koji su agresivni u javnom prostoru'
Komentirao je i kritike koje je predsjednik Vlade uputio na račun SOA-e i DORH-a.
- Svako od nas taj osjećaj sigurnosti u RH ili Zagrebu ima drugačiji. Ja se ne osjećam nesigurno. Ali, ako se vraćamo na to zašto je kritika prema određenim tijelima, tada se vraćamo na motive napada. Ne možemo zanemariti aktere koji su tada bili vrlo aktivni, i danas su aktivni i izrazito agresivno djeluju u javnom prostoru. Ne smatram da takav agresivan narativ može postići rezultat, a može probuditi duhove koji žele nekom drugom zlo - rekao je.
Na pitanje na koga misli rekao je da misli na sve one koji pretjeruju u političkoj areni.
- Ta arena ne bi trebala dopuštati agresivan i nekulturan dijalog. Mi smo u njoj, ali to ne znači da je u njoj sve dopušteno. Svi mi imamo odgovornost i respekt prema građanima, da razgovaramo onako kako temeljne uzance propisuju. Mislim da ne možete to primijetiti ni kod koga u HDZ-u i Vladi, mi pokušavamo odgovoriti na način koji je prihvatljiv većini građana - rekao je.
Na pitanje smatra li da predsjednik šalje drugačije poruke, kaže da smatra, poštujući instituciju predsjednika, da bi "njegov govor trebao biti drugačiji".
O potpisima za referendum
- Svako od nas bira kako će komunicirati, slati poruke i svako snosi politički benefit ili konsekvencu. Ako se vodite tim načelom benefita i konsekvence, onda vidite tko ima 66 mandata u Saboru, a tko 13 - rekao je.
O bojazni Mosta da će im netko "ukrasti referendum", Aladrović je rekao da ih zato i skrivaju i ne pokazuju te čekaju mjesec dana da ih predaju.
- Zanimljiva teza - dodao je. Poručio je da će razgovarati kad pokažu potpise. Na pitanje hoće li Covid potvrde "pasti", rekao je da ne očekuje ništa spektakularno.