Ministarstvo pravosuđa predstavilo je platformu "Stop korupciji" kao središnje mjesto za borbu protiv korupcije, financirano europskim novcem. Ipak, kako upozorava udruga Gong, portal vrijedan gotovo 360 tisuća eura otkriva nevjerojatan paradoks - na njemu građani uopće ne mogu prijaviti sumnju na korupciju.
Samo za zviždače, i to bez anonimnosti
Unatoč zvučnom imenu, portal Stop korupciji ne služi onome što javnost očekuje. Umjesto otvorenog kanala za sve građane, prijave su ograničene isključivo na takozvane zviždače, odnosno osobe koje u radnom okruženju uoče nepravilnosti. Time su obični građani, koji svjedoče korupciji u svakodnevnom životu, potpuno isključeni.
Na stranici se nigdje ne spominju ključna tijela za procesuiranje korupcije, poput DORH-a ili USKOK-a, niti se nudi izravan mehanizam za prijavu kaznenih djela. Dodatan problem predstavlja i način prijave koji se provodi isključivo putem sustava e-Građani, što zahtijeva autentifikaciju i ugrožava anonimnost prijavitelja. U GONG-u upozoravaju da takav pristup može samo obeshrabriti potencijalne zviždače zbog straha od odmazde.
Stari sustav nudi više od nove platforme
Ironija je tim veća što postojeći sustav e-Građani, ako u njega upišete pojam "korupcija", nudi daleko konkretnije i korisnije informacije od specijalizirane platforme. Usmjerava korisnike izravno na DORH i USKOK, nudi kontakte njihovih ureda diljem Hrvatske, pa čak i primjere kako ispuniti kaznenu prijavu.
Drugim riječima, alat koji već postoji efikasniji je od novog portala. Da dojam promašenosti bude potpun, ugrađeni AI asistent na platformi "Stop korupciji" daje besmislene odgovore. Na upit što je registar lobista, odgovara: "Registar lobista je Registar lobista u Republici Hrvatskoj."
Posao opet dobila tvrtka poznata po fijasku
Izrada platforme, prema podacima iz Elektroničkog oglasnika javne nabave, stajala je 358.750 eura, a ugovor je dodijeljen tvrtki Cuspis, u vlasništvu Vinka Kojundžića. Javnosti je ova tvrtka postala poznata tijekom pandemije kao autor nefunkcionalnog portala "Cijepise", projekta koji je koštao oko 600.000 eura i na kraju je ugašen. Poslovanje Cuspisa godinama je usko vezano uz državu.
Podaci iz državne riznice pokazuju da je tvrtki od 2020. do danas iz proračuna isplaćeno više od četiri milijuna eura, a udio javnog novca u prihodima tvrtke posljednjih se godina kretao između 56 i 76 posto. Gong zaključuje kako platforma više djeluje kao formalno ispunjavanje obveze iz akcijskog plana nego kao stvaran alat za građane.