Za EU izbore za hrvatske liste je službeno registrirano više od 154.000 birača u inozemstvu, pokazuju podaci Ministarstva uprave. Ogroman je to porast, s obzirom da je prije pet godina bilo tek 3637 birača koji su se osobno prijavili za glasovanje u inozemstvu na izborima za EU parlament. S obzirom na malu izlaznost na EU izborima koja je prošli puta bila tek 25 posto, da glasa 154.000 birača koji su registrirani u dijaspori, mogli bi donijeti presudnu prevagu na hrvatskim izborima.
Međutim, kako smo saznali u Ministarstvu uprave, ne radi se o masovnoj želji Hrvata za glasanjem, nego su svi oni koji imaju novu, elektronsku osobnu iskaznicu i žive u inozemstvu, odmah pribrojani kao aktivno registrirani. I zato je broj tako drastično porastao. To ne znači da će i glasati. Ipak, u dijaspori se osobno prijavilo za glasanje na EU izborima za hrvatsku listu oko 14.000 građana i može se smatrati da će oni vrlo vjerojatno i dati svoj glas za neku od hrvatskih lista. I to je veliki porast u odnosu na 3637 prijavljenih prije pet godina, ali ne može imati tako presudnu ulogu na izborima. Najviše prijavljenih za izbore u Hrvatskoj je građana Bosne i Hercegovine, oko njih 8000, a 6000 je iz ostataka svijeta. Birači koji žele glasati trebali bi se registrirati i za njih se glasanje organizira u predstavništvima Republike Hrvatske. No, ako na dan izbora dođu na birališta, a da se nisu prethodno registrirali, također im se ne može uskratiti izborno pravo. Primjerice, prije pet godina je ukupno glasovalo u inozemstvu oko 6500 birača iako ih je bilo registrirano skoro dvostruko manje.
Neslužbeno smo saznali da postoji i jedan novi trend. Čak 11.000 Hrvata koji žive u inozemstvu i žele glasati na izborima, odlučilo je da neće glasati za hrvatske liste, nego za političare koji ih zastupaju u zemljama gdje su iselili. Najveći broj takvih je u Njemačkoj, oko 8000. Oni će tamo birati njemačke političare, ne hrvatske i time su i službeno politički prekinuli vezu s domovinom.