Cijene cjepiva predstavljaju korporativnu tajnu i sporazumom se pregovarači obvezuju na neobjavljivanje toga podatka u javnost, stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). No, je li prihvatljivo da ugovori čija kupnja se financira iz javnog budžeta budu tajni?
Narudžba cjepiva obavlja se tako da HZJZ nakon uvida u ugovor s proizvođačem predloži Ministarstvu zdravstva potpisivanje sporazuma i količinu doza cjepiva, a Vlada sklapa ugovor s Europskom unijom o narudžbi cjepiva. Takve sporazume potpisale su sve zemlje članice.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz, potaknut neravnomjernim rasporedom dostave nekim zemljama članicama, zahtijevao je da tajni sporazumi postanu javni. Ukazao je na tajne ugovore koje je svaka država pojedinačno sklopila s farmaceutima.
Naime, prema rasporedu cijepljenja neke zemlje članice poput Latvije, Bugarske i Hrvatske znatno su zaostajale, a razlog je bio u isporuci doza što je dovelo do velike razlike. Tako je Malta cijepila 17 posto stanovništva, a Bugarska tek tri.
Nove promjene u dinamici cijepljenja prouzročilo je i odustajanje od narudžbi cjepiva AstraZenece zbog sumnje da je kod nekih pacijenata izazvalo pojavu krvnih ugrušaka.
U tijeku istraga oko AstraZenece
Do danas je više od 17 milijuna ljudi primilo cjepivo AstraZenece u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji, a od prošlog tjedna zabilježeno je nešto manje od 40 slučajeva krvnih ugrušaka. Europska agencija za lijekove (EMA) trenutno provodi istragu, a dok ona traje ostaje se pri stajalištu da se to cjepivo i dalje koristi za sprečavanje širenja Covida-19.
Der Standard piše kako su incidenti koji se podudaraju s cijepljenjem čak nešto niži po pitanju Astra Zenece nego u BioNTechu/Pfizeru. Kao primjer navode Veliku Britaniju, gdje su se oba cjepiva koristila u velikim dozama. Zabilježeno je 1,3 slučaja plućne embolije i ugrušaka na sto tisuća ljudi dok je u skupini cijepljenoj BioNTechom bilo njih 1,5. Slične statistike mogu se primijetiti i u necijepljenoj populaciji.
Dok neke zemlje odustaju od narudžbi AstraZenece, druge su ih prema sporazumu EU komisije u mogućnosti preuzeti. Upravo su u toj utrci neki vidjeli priliku za brži dolazak na cilj, vraćanje u normalitet i oporavak ekonomije do ljeta. Neki nagađaju da će to upravo biti tema Kurzovog hitnog putovanja u Njemačku koja je odustala od AstraZenece.
Neujednačene cijene, tržnica sa cjepivima
Neki tvrde da se iza kulisa odvija i pravi farmaceutski rat u svrhu ostvarivanja profita. AstraZeneca, cjepivo koje je razvilo Sveučilište Oxford daleko je pristupačnije u cijenama od drugih cjepiva.
Za njega je potrebno izdvojiti 1,78 eura, a za dozu BioNTecha/ Pfizera 12 eura. Najskuplje je cjepivo američke Moderne, 18 dolara po dozi cjepiva protiv covida. Tu je i njemački CureVac po cijeni 10 eura i cjepivo američke tvrtke Johnson&Johnson za 8,50 dolara po dozi.
Podaci koje je objavio Državni ured za reviziju pokazuju da je Velika Britanija do sada potrošila 12 milijardi funti na svoju kampanju cijepljenja. Račun uključuje 2,9 milijardi funti plaćenih za ukupno 267 milijuna doza pet različitih cjepiva protiv koronavirusa.
Vjeruje se da je Velika Britanija potrošila između 24 i 28 funti po dozi Moderne, piše Daily Mail. Domaće proizvedeno cjepivo Oxford/AstraZeneca koštalo je vladu oko tri funte po dozi, navodi BBC, dok jedna doza Pfizer/BioNTech ima cijenu od oko 15 funti.
Vlasti Izraela, šampiona utrke u cijepljenju populacije, tvrde da plaćaju protuvrijednost 22 funte po dozi Pfizera. To je znatno više nego što je izdvojila Velika Britanija. Izraelski zdravstveni službenik kasnije je u intervjuu rekao da je svaka doza njihovu zemlju zapravo koštala 34 funte.
U međuvremenu, belgijska državna tajnica za proračun Eva De Bleeker, dala je uvid u to što EU plaća u svom ''Twitter-gafu'' koji je prikazivao cijenu svake doze. Tada je otkriveno da EU plaća 1,78 eura (1,59 funti) za svaku dozu oxfordskog cjepiva i 12 eura (10,60 funti) za Pfizer.
The New York Times je imao prekooceansku reakciju na EU cijene. Pokazalo se da SAD plaća puno više za cjepivo Pfizer, 19,50 dolara (14,27 funti) po dozi. Ruski proizvođač Sputnika u studenom je tvrdio kako će cijena njihovog cjepiva za međunarodna tržišta od veljače 2021. biti niža od 10 dolara po dozi.
Sveučilište Oxford i AstraZeneca u studenom su izjavili kako njihove cijene neće puno odstupati na globalnom tržištu. No, AFP javlja kako je južnoafričko Ministarstvo zdravlja otkrilo kako je cijena tog cjepiva tamo puno viša od one koju plaćaju EU zemlje i iznosi 5,25 dolara (3,84 funte).
Hrvatska je zatražila 3.600.000 doza cjepiva AstraZeneca, a raspodjelom ukupne ponuđene količine cjepiva na razini Europske unije nam je dodijeljeno 2.705.000 doza