News

Komentari 113

'Diplomacija cjepiva' diktira tko će živjeti, a virus ne poznaje granice ni geopolitičke muljaže

'Diplomacija cjepiva' diktira tko će živjeti, a virus  ne poznaje granice ni geopolitičke muljaže

Dok se svijet glupira, virus se mijenja na gore i ni jedna država, pa čak ni Britanija, nije otok koji će od virusa ostati zaštićen

Ima nas na svijetu skoro osam milijardi, tko pametan može vjerovati da je bilo moguće brzo procijepiti većinu ljudi? Ili vjerovati da je ova zbrka s AstraZenecom stvarno samo rezultat brige za građane? Najmanje jednu dozu oxfordskog cjepiva koje proizvodi AstraZeneca dobilo je 17 milijuna ljudi - 11 milijuna u Velikoj Britaniji, ostatak u EU.

Problem s ugrušcima prijavljen je u 40 slučajeva. Četrdeset. Pola EU prestaje s cijepljenjem ovim cjepivom, europski regulator pak poručuje da i dalje cijepimo, dok istovremeno odlučuju je li cjepivo u redu ili nije. Sve je, dakle, očito samo posljedica izlaska Velike Britanije iz EU i činjenice da su AstraZenecino cjepivo Britanci dobili u puno većoj količini nego EU, odnosno da su pokazali kako mogu i sami, efikasnije.

Odjednom, eto 40 sumnjivih slučajeva na 17 milijuna primljenih doza, u trenutku kad se pokazala sva aljkavost EU-a u pregovaranju s farmaceutskom industrijom. Ismijavalo se i rusko cjepivo, da bi sad velike europske sile, moguće, ušle u “deal” s Putinom o proizvodnji Sputnika V.

Jednako tako, s Kinezima se nije pregovaralo jer bi to značilo njihov još veći ulazak u EU. S druge strane, Rusima se vjerojatno sviđa što se zbog cjepiva zavadila Europa i što oni sa svojim Sputnikom sad EU dijele na dva bloka. S jedne strane Mađarska i Slovačka, koje su mimo EU kupile rusko cjepivo, plus još nekolicina nas koja pregovara, s druge strane države poput Poljske, koje ni u ludilu neće išta rusko, Ukrajina također. Kina se pak natječe s Indijom, velesilom u proizvodnji cjepiva, i želi se Zapadu nametnuti kao veliki farmaceutski proizvođač.

Sve je, dakle, samo geopolitika, nipošto briga za građane. Jer da brige ima, ne bi bilo važno cijepimo li se ruskim ili kineskim cjepivom, svega bi već sad bilo na tržištu da je bilo i pameti. Međutim, svijet je pao na ispitu, demokracija je pala na ispitu, zrelosti i solidarnosti prije svega. Ne trebamo ići do Afrike pa vidjeti koliko će taj svijet tamo, ionako devastiran pandemijskom gospodarskom krizom, još dugo čekati cjepiva.

U Kantonu Sarajevo je više od 5800 zaraženih. Cjepiva ni na kapaljku, dok kod nas 30 posto građana odbija AstraZenecu zbog tamo neke priče koja ne drži vodu i posljedica je “diplomacije cjepiva”. Da, postoji taj izraz, još od Hladnog rata. Cjepivo je “meko oružje” kojim proizvođač u šaci može držati pola svijeta. Glupi smo jer virus ne poznaje granice ni geopolitičke muljaže.

Dok se svijet glupira, virus se mijenja na gore i ni jedna država, pa čak ni Britanija, nije otok koji će od virusa ostati zaštićen.

Najčitaniji članci