U Hrvatskoj se sve teže pronalaze povoljni podstanarski stanovi, a cijene nekretnina posljednjih godina rastu iz dana u dan.
- Mladi u Splitu mogu doći do vlastitog stana jedino ako ga naslijede od nekoga starijeg - kaže Ivica Žuro za HRT, ekonomski konzultant. Splićanka Zdravka dodaje da se zbog sve većih cijena puno puta selila, a samo tijekom trudnoće tri puta.
- Bilo je strašno. Brinete se za budućnost, pitate se je li da uopće donesem dijete na ovakav svijet u ovakvim okolnostima, što je zapravo jako tužno. Podstanarstvo u Splitu... za jednosoban stan traže preko 600 eura plus režije, a to onda izađe i preko 1000 eura. To je prestrašno. Ostatak mjeseca najbolje je da se ni ne hranite, a da ne govorimo hoćete si kupiti cipele ili neki komad odjeće ili nešto. Sustav od obitelji radi socijalne slučajeve - izjavila je Zdravka.
Strašna promjena u cijenama
Gdje su nestale splitske obitelji, pita se Danijela Čaleta, agentica za nekretnine.
- Nema ih. Ne mogu si priuštiti da zovu agencije za nekretnine. Prije dok su stanovi imali nekakve pristojne normalne cijene, onda nikome nije bilo problem platiti agencijsku uslugu, posredovanje. Ljudi su bili sretni jer su se osjećali sigurnije kad idu preko agencije za nekretnine. Mi bismo posredovali, napravili bi sve što treba, znači organizirali, napravili ugovore, smjestili ljude - rekla je Čaleta pa dodala:
Ljudi bi osjetili neko zadovoljstvo i neki mir i to je bio nekakav pristojan novac koji su oni mogli sebi izdvojiti. To su bili dvosobni stanovi u prosjeku za iznajmiti od 350 do 500, 550 eura, a sad je to strašna promjena. Dvosobni stanovi se kreću od 700-800 eura, pa sve do 1200-1500 eura. Sve te obitelji pojeo je, kaže, turizam.
Stan za prosječnu plaću
Ivica Žuro kaže da je izračunao da osoba s prosječnim hrvatskim primanjima u Splitu može kupiti nekretninu površine 20 metara kvadratnih kreditom do 81.000 eura koji će se otplaćivati na 30 godina.
- U Zagrebu je situacija nešto povoljnija. Tu mladi čovjek može uzeti 27 metara kvadratnih - tvrdi.
'Podstanarstvo jednako rati kredita'
- Kad smo mi kupovali prvi stan prije jako puno godina postojala je mjera da se mladim obiteljima koje nemaju nekretninu ne naplaćuje taj takozvani porez, da te obitelji budu oslobođene - kaže Sonja Šumić.
- Četvero nas je i tražimo nešto veće. Trenutno smo u podstanarstvu. Došli smo u situaciju da je podstanarstvo jednako nekoj rati kredita. Kad vam netko iznajmi stan koji je fenomenalno sređen, koji je renoviran ili nov, pa za to traži 700 eura, onda znate zašto plaćate. Ali kada imate situaciju da vam netko iznajmljuje stan čija je gradnja zgrade bila 1968. godine i u WC-u još imate pločice iz 1968. godine, i za to traži 650 eura, pa to graniči s ludilom - kaže Sonja.
- Imam osjećaj da radim samo da bi vratila novac državi. Plati struju, vodu, ratu kredit... radiš samo da pokriješ to. Ne možeš zapravo živjeti. To nije život. Nama je oduzeto pravo na slobodu. Pretvoreni smo u roblje - dodaje kaže Zdravka. Smatra da mladi trebaju imati priliku za živjeti odvojeno od svojih roditelja, za zasnovati svoju vlastitu obitelj i dobiti priliku, a ne se seliti svakih par mjeseci.
"Ni- sam došla tu da bih izigravala žrtvu, iako smo svi mahom žrtve ovog sustava koji je apsolutno neodrživ. Nikakve reforme nama neće pomoći bez neke konkretne rekonstrukcije, ali uvjerena sam da ću uspjeti jer sam borac. Ali nemamo svi isti mentalni sklop, nemamo svi iste mogućnosti, nemamo svi priliku da nam obitelj koliko toliko drži leđa. Žao mi je što je ova država uistinu anemična - poručuje Zdravka.