Tokio, Bern i Bonn - tri grada s cijenama nekretnina koje rastu u nebo, mjesta su u kojima bi, nakon prodaje stana u New Yorku, trebale biti prodane sljedeće Titove rezidencije, odnosno stanovi u kojima su bile smještene jugoslavenske ambasade i druga predstavništva.
Na sastanku održanom u Makedoniji, u Skoplju 4. i 5. travnja 2016. godine, zajednički Odbor država sljednica za sukcesiju diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ donio je odluku o pokretanju postupka zajedničke prodaje tzv. velikih kompleksa, odnosno nekretnina koje su veličinom i vrijednošću prevelike za bilo koju državu bivše Jugoslavije, među kojima je prvi prodan stan veleposlanika misije SFRJ pri UN, o čemu smo u subotu izvijestili.
Od preostalih, najvrednija je zgrada veleposlanstva i rezidencija u Tokiju s 1726 m2 korisne površine, čija je vrijednost u Skoplju procijenjena na 16 milijuna dolara (nešto više od sto milijuna kuna, od čega će Hrvatskoj - prema stalnoj sukcesijskoj formuli za diplomatsku imovinu - pripasti 23,5 milijuna kuna).
Potom se prodaje veleposlanstvo i rezidencija u švicarskom Bernu, 1758 m2 korisne površine, čija je vrijednost procijenjena na 7,7 milijuna dolara (48,5 milijuna kuna, od čega Hrvatskoj pripada nešto više od 11 milijuna kuna).
Treće je veleposlanstvo u Bonnu s 2392 m2 korisne površine, čija je vrijednost procijenjena na 5,4 milijuna dolara (34 milijuna kuna, od čega ćemo dobiti osam milijuna kuna).
Ukupno bi Hrvatska, dakle, prodajom ovih objekata mogla inkasirati 42 milijuna kuna, a ovome treba dodati i još veliku neprodanu vilu na Manhattanu, vrijednu oko 310 milijuna kuna, za koju bi Hrvatska trebala dobiti čak 72,5 milijuna kuna, pa se ukupni “inkaso” Titovih diplomatskih nekretnina penje na 115 milijuna kuna. Zadnja prodaja stana u New Yorku, na Upper Sideu, bila je dio dogovora Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ. Prodajom navedene nekretnine za ukupan iznos od 12,100.000 američkih dolara, prema utvrđenom omjeru, a nakon izvršenja obaveza na osnovu participiranja u nužnim troškovima održavanja nekretnine od 1992. do 2018., u državni proračun bit će uplaćeno 2,075.103,07 američkih dolara, rekli su nam u MVP-u.
Kako se dijelilo blago bivše SFRJ i Titove nekretnine
Čak 237 milijuna dolara na računima po američkim bankama podijeljeno je u travnju 2003. U rujnu 2003. podijeljeno je 1,3 milijarde dolara duga Ruske Federacije. U svibnju 2005. podijeljeno je zlato iz Bank of international settlements u Baselu, zlato Narodne banke Jugoslavije i 221 milijun američkih dolara u preostalim inozemnim bankama.