Važeći Zakon o trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovine. Ovim predloženim Zakonom predlaže se pravo na nedjelju kao temeljni dan tjednog odmora te se postiže legitiman cilj koji osigurava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nedjelja je kao dan tjednog odmora kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, naglasio je za saborskom govornicom ministar gospodarstva Davor Filipović predstavljajući zastupnicima novi Zakon o trgovini. 

16 radnih nedjelja trgovina godišnje 

Vlada, stoga, propisuje 16 radnih nedjelja godišnje. 

- Tjedni i maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do subote određeni su u trajanju do 90 sati. Uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koji se pretežito odvija tijekom ljetnih mjeseci, kao i činjenicu da se potrošnja pretežito odvija u predblagdanskom razdoblju, ovim prijedlogom Zakona predviđeno je 16 radnih nedjelja prema izboru trgovaca - istaknuo je ministar dodavši kako trgovci mogu sami odrediti kojih će to 16 nedjelja u godini raditi sukladno svojoj poslovnoj politici. 

- U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u tom tjednom fondu od 90 radnih sati dodaje se još 15 radnih sati koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje - rekao je. 

SVE O ZAKONU O RADU: 'Teze da je ovo korak unazad ne stoje, ovime potičemo i poduzetništvo i zaštitu radnika'

Neki će ipak moći raditi

No, pojedini prodajni objekti ipak su izuzeti od zabrane rada nedjeljom. A to su, naveo je ministar, one prodavaonice koje se nalaze na željezničkim i autobusnim kolodvorima, zračnim i trajektnih luka, unutar brodova, zrakoplova, trajekata, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, OPG-ova, proglašenih zaštićenih područja prirode. Iznimke se odnose i na prodaju vlastitih proizvoda na štandovima, tržnicama, sajmovima, javnim manifestacijama, na kioscima. Pekare će također moći raditi u vremenu od 7-13 sati.

- Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdani zbog specifičnosti potreba potrošača - naveo je. 

'Cilj Zakona je najvećim dijelom zaštiti žene jer većinom one rade u trgovini'

Ministar je istaknuo kako prema podacima sindikata 118.000 ljudi radi u maloprodaji, od čega su oko 86.000 žene.

- I upravo je cilj ovog Zakona najvećim dijelom zaštiti njih da mogu slobodnu nedjelju provesti s obitelji. U izradi ovih izmjena smo analizirali i praksu drugih europskih zemalja pa primjerice gotovo polovica zemalja u EU ima reguliran rad nedjeljom, primjerice u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Cipru, Francuskoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Grčkoj, Islandu, Mađarskoj, Španjolskoj - rekao je dodavši kako je ministarstvo provelo istraživanje na uzorku od 1000 ispitanika, koje je pokazalo da skoro dvije trećine njih podržava i kod nas neradnu nedjelju.

- To je isto tako jedna poruka što ljudi misle o ovim izmjenama - rekao je.

Obzirom da se nedjelja regulira samo u trgovinama, Zakonom o radu se propisuje da za sve ostale djelatnosti satnica za rad nedjeljom mora biti plaćena 50 posto više.

SJEDNICA SABORA: Sukob SDP-a i HDZ-a zbog Zakona o radu, Glasovac bijesna: 'Pravite nas ludima'

Vladajuća većina i dio desne oporbe iznimno su zadovoljni što se zabranjuje rad nedjeljom ističući Hrvatsku kao katoličku zemlju. 

HDZ-ov Branko Bačić naglasio je kako do drugog čitanja Zakonom treba urediti i rad blagdanom, a ne ga ostaviti na razini kolektivnih ugovora, na što je Filipović uzvratio da će se razmisliti i o tome. 

'Trebalo je ostaviti zaposlenicima da sami odluče žele li raditi ili ne'

Mostov Marin Miletić poručuje kako je ovo korak naprijed, ali je stava kako je trebalo radnicima prepustiti da odluče hoće li raditi nedjeljom ili ne obzirom na svoju financijsku situaciju, a uz trenutnu najavu 50-postotnog povećanja satnice za rad nedjeljom.

- Zaposlenicima bi trebalo prepustiti odluku, ne smije im se nametati ni 16 radnih niti 36 neradnih nedjelja. Ima onih koji bi sve četiri nedjelje ostali doma, ali postoje oni čije su obitelji ugrožene i koji si ne mogu to dopustiti. S obzirom na krizu, niste trebali brinuti hoće li biti dovoljno radnika. Bilo bi ih da ste im dali slobodu izbora, a sad ste im vezali ruke - rekao je. 

S druge strane, zastupnica Centra Marijana Puljak smatra da je najbolje odluku prepustiti poslodavcima, ali s tim da rad nedjeljom moraju platiti više i osigurati radniku slobodan dan za odmor. No, problematizirala je što slobodna nedjelja daje samo zaposlenima u trgovini.

- Zašto slobodnu nedjelju ograničiti samo na trgovinu, zar obitelj nemaju i konobari, kuhari, zaposleni u turizmu - upitala je.

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš također je stava da rad nedjeljom bude odgovarajuće plaćen. 

- I time će se urediti to pitanje, neki poslodavci nakon toga više neće htjeti raditi nedjeljom - kazala je.

'Sjetimo se 2008. Trgovine nisu radili, zaposlenice jesu. Ni ovim Zakonom to nije zabranjeno'

To je priča koja se ne uspijeva u Hrvatskoj riješiti 20 godina, poručila je SDP-ova Sabina Glasovac. 

- Vidjet ćemo kako će se ova priča razviti na Ustavnom sudu - rekla je podsjetivši kako 2008. trgovine nedjeljom nisu radile, ali zaposlenici svejedno jesu čisteći police i radeći inventuru.

- A to ni ovim zakonom nije zabranjeno - naglasila je dodavši kako SDP nema ništa protiv toga da se zaposlenicima, tj zaposlenicama jer su u trgovini većinom zaposlene žene, da slobodna nedjelja, ali je također ukazala da ostali na nju neće imati pravo.

MINISTAR POTVRDIO: Vlada odustala od tzv. priziva savjesti na rad nedjeljom: 'Ugrozilo bi se poslovanje...'

Nezavisna Marijana Petir smatra kako je ovo pozitivan korak, posebno što u trgovinama većinom rade žene. 

-  Očigledno je da rad nedjeljom pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, koji u matičnim državama ne rade nedjeljom. Male nespecijalizirane trgovine ne mogu se nositi s rastućom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca pa zatvaraju svoja vrata - poručila je pa kao neosnovane odbacila tvrdnje o tome da će slobodna nedjelja dovesti do otpuštanja radnika i negativno djelovati na gospodarstvo.

- Po podacima Porezne uprave, promet u trgovinama na malo najveći je petkom i subotom, a u trgovačkim lancima subotom, ne nedjeljom. U trgovini radnika nedostaje kao suhog zlata - rekla je. 

Daniel Spajić iz Domovinskog pokreta smatra da smo trebali prepisati zakon iz Austrije. 

- Tamo je maksimalan dopušten broj radnih sati prodavaonica tijekom tjedna 72 sata, a posljedica toga je da se trgovcima ne isplati raditi nedjeljom - istaknuo je naglasivši da ako se ograničava poduzetnička sloboda onda treba znati i razlog ograničavanja. 

- Kad na Ustavni sud stigne takav katastrofalno napisan zakon, a stići će jer ne postoji konsenzus s trgovcima, ne preostaje mu ništa drugo nego da se pita poigrava li se opet netko s Ustavom i nastoji li populističkim neustavno održivim rješenjima urušavati funkciju samog suda - kazao je zastupnik. 

'Vlasnici koji rade sami ili članovi obitelji treba dopustiti da rade nedjeljom ako žele'

Zeleno-lijevi blok stava je da Zakon ispunjava dugogodišnje zahtjeve radnica u trgovini, a podsjećaju kako je to bilo i u predizbornom programu Možemo.

KOLUMNA: TOMISLAV KLAUŠKI Vlada odbacila 'priziv savjesti' u radu nedjeljom. A što će biti s prizivom savjesti u bolnicama?

- Bez obzira kolika je cijena tog rada, radnice žele imati nedjelje slobodne ili barem neke i to je posve legitiman zahtjev, posebno u sektorima koji nisu esencijalni. A zaista mislim da nikome nije esencijalno da u nedjelju mora ići kupovati odjeću ili bilo što drugo - kazala je Sandra Benčić dodavši kako bi do drugog čitanja trebala uvesti iznimka kojom se predviđa da ako vlasnik trgovine sam radi ili članovi njegove obitelji da im se omogući da rade nedjeljom.

Podršku smanjenju radnih nedjelja daje i Radnička fronta. 

- Ali treba reći da je Slovenija ukinula rad nedjeljom prije dvije godine, preko 80 posto ljudi smatra da ne treba raditi nedjeljom, a o čemu uopće tu pričamo - govorimo o stoljetnom izborenom radničkom pravu na dva slobodna dana i mi se sad ovdje hvalimo s jednim danom - istaknula je Katarina Peović.

Za one koji će morati raditi nedjeljom u drugim sektorima, naglašava da to treba platiti 100, ako ne i 200 posto više, a ne 50 posto. 

HSLS-ov Dario Hrebak, koalicijski partner vladajućih, nije oduševljen ograničenjem rada nedjeljom, ali su zadovoljni što se ostavlja barem 16 radnik. S druge strane, Socijaldemokrati se zalažu da se rad nedjeljom u potpunosti ukine. U ovom slučaju smatraju da bi se rad nedjeljom trebao ograničiti samo na ljetne mjesece, a da na kontinentalnom dijelu trebalo ostaviti trgovcima da sami odaberu koje će raditi.