Voditelj istraživanja i geolog Tom Parsons iz Geološkog instituta Sjedinjenih Država je zajedno s kolegama izračunao kumulativnu masu više od milijun zgrada u New Yorku i procijenio da iznosi oko 764.000.000 tona, a zatim su cijelo područje podijelili na površine od 100 kvadrata i tako izračunali koliki je pritisak na kamenu podlogu svake zone.
Istraživanje je pokazalo da New York zbog težine nebodera i ostalih građevina godišnje tone prosječno od jednog do dva milimetra, a neki dijelovi tonu i puno brže. Na prvi pogled to nije zabrinjavajuće, no stručnjake brine činjenica da taj proces Veliku Jabuku čini iznimno ranjivom na prirodne katastrofe. Osobito je ugroženo područje Donjeg Manhattana, ali i Brooklyna i Queensa.
Grad u kojemu živi oko 8.4 milijuna stanovnika suočen je s opasnošću od poplava jer je upravo u tom području opasnost od porasta razine mora tri do četiri puta veća u odnosu na globalni prosjek duž atlantske obale Sjeverne Amerike, stoji u izvješću stručnjaka.
Stanje mogu pogoršati uragani i oluje koji su sve češći i žešći, istaknuo je Parsons podsjetivši na žrtve i veliku štetu koju su prouzročila dva nedavna uragana, Sandy (2012.) i Ida (2021.). Emisija stakleničkih plinova utječe na to da se smanjuje prirodna barijera smicanja vjetra duž istočne obale SAD-a, što znači češće uragane visokog intenziteta u nadolazećim desetljećima.
- Kombinacija tektonskog i antropogenog slijeganja, porasta razine mora i sve većeg intenziteta uragana ukazuje na sve veći problem duž obalnih i riječnih područja - kaže Parsons.