Porezna uprava poziva građane da do 31. ožujka predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine služe za odmor, a ako to ne učine za njih će to napraviti nadležne općine i gradovi.
Početkom godine stupila je na snagu nadopuna zakona o porezu na kuće za odmor prema kojem svaki grad ili općina imaju odgovornost naplate tog poreza, a na internetskim stranicama Porezne uprave može se pronaći podatak koji su gradovi i općine donijeli odluku o povećanju ili smanjenju poreza na kuće za odmor, piše Novi list.
Od 566 jedinica lokalne samouprave na povećanje poreza na vikendice odlučilo se 240 jedinica, no većina gradova i općina, njih 303, među kojima su turistička središta Split i Zadar, ipak je zadržalo postojeće porezno opterećenje, odnosno nije ga povećavalo, dok je 13 jedinica lokalne samouprave taj porez čak i smanjilo.
Prednjači Istra gdje se čak 17 gradova i općina odlučilo na maksimalo povećanje poreza na vikendice od pet eura po kvadratnom metru.
- Država je porez na kuće za odmor, koji je već bio prisutan u zakonu, ali kao prihod središnjeg državnog proračuna, od prvoga siječnja prepustila gradovima. Taj se porez, naime, odnosi i na vlasnike apartmana, bilo fizičke ili pravne osobe, ali i na građane, bilo Republike Hrvatske ili EU-a, koji imaju nekretnine koje koriste za povremeni boravak. Budući da vlasnici apartmana već imaju obvezu plaćanja tog poreza, u konačnici će plaćati dva nameta: porez na kuću za odmor i paušal po ležaju, upozorava vlasnik agencije za nekretnine Imperium Immobiliare Filip Brkan.
Za izbjegavanje poreza može i potvrda liječnika
- Da bi netko dokazao da kuću ne koristi za odmor, mora imati dokaz o prebivalištu na toj adresi i na istoj primati račune od komunalnih poduzeća, a možda je najzanimljivija treća odredba po kojoj se dokazuje da tamo stanujete, a to je potvrda liječnika opće prakse, iz koje će biti vidljivo da tamo stanujete i kod njega/nje dolazite na preglede. Država je bila temeljita i dosta se dobro pripremila - istaknuo je Brkan za Novi list.
Zanimljivo je da u zakonu nisu predviđene kazne za one koji ne prijave kuću koju ne koriste ili je povremeno koriste.
Gradovi i općine u kontinentalnom dijelu Hrvatske uglavnom nisu zainteresirani za naplaćivanje poreza na nekretnine jer je cijela logistika puno skuplja od vrijednosti poreza. Iznimka je Zagreb, koji je prošle godine od poreza na kuće za odmor uprihodio samo 77 tisuća eura, odnosno taj je porez platilo tek petstotinjak iznajmljivača. U Zagrebu stoga procjenjuju da bi od ovog poreza sada trebali uprihoditi gotovo 20 milijuna eura.