Ekonomski analitičar Damir Novotny za N1 je komentirao prijedlog novog proračuna kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

- Raste proračunska potrošnja. Hrvatska ima najveću razinu proračunske potrošnje u odnosu na BDP u usporedbi sa svim država Istočne Europe, negdje oko 55-60 posto novostvorene vrijednosti se kontrolira od strane Vlade i to nije dobro. Nema dovoljno prostora u privatnom sektoru. Zapravo se političkim odlukama usmjeravaju novci. Te političke odluke su najčešće pogrešne - rekao je i dodao da su jedine ozbiljne promjene oko kojih su se dva velika politička kampa usuglasile je ulazak u EU.

Kaže da će Vladine fiskalne politike nadzirati europski institucionalni okvir, a kada Hrvatska uđe u europsku monetarnu uniju, onda će se to monitorirati još i više.

- Velikih iskakanja iz te osnovne stabilizacijske linije neće biti. Hrvatska je prihvatila stabilizacijski sporazum iz Maastrichta koji osigurava koridor u kojem se vladine politike smiju kretati, a da ne naprave veliku štetu sebi, pa i monetarnoj uniji. Hrvatska će sigurno 2023. ući u europsku monetarnu uniju koja je vrlo stoga nakon grčke krize. Nadam se da se tu neće dogoditi nikakav eksces koji bi Hrvatsku izbacio iz ovih tračnica - rekao je. 

NAJVIŠE RASTE EUROSUPER 100 Od ponoći veće cijene premium goriva - prosječni spremnik mogao bi biti skuplji za 4 kune

'Ekonomija se brzo vratila nazad'

Govoreći o ekonomskom rastu, Novotny je rekao da prognoze nisu loše, ali ne zbog vladinih intervencija. Dodaje da će Vlada ovdje i ondje ubaciti novac, a da je tu novac iz europskih fondova te ističe da je ukupan iznos europskog novca koji ćemo apsorbirati  jednogodišnji proračun. 

- Hrvatska je ovu krizu preživjela u V-obliku, relativno brzo se ekonomija vratila nazad, perspektive su pozitivne, svi u Hrvatskoj vide neku perspektivu da će se krenuti naprijed u odnosu na 2009. i 2010. kad smo se šest godina izvlačili iz tog dubokog pada ekonomske aktivnosti - rekao je i dodao da bez privatnog sektora neće biti razvoja te je tu tezu pojasnio na primjeru zdravstva.

- Hrvatska je jedina zemlja EU koja ima značajnu dominaciju državnih bolnica. Država kontrolira bolnice, bolnički sustav je neučinkovit, stvaraju se ogromni dugovi. U covid-krizi su dali veliki doprinos, ali okvir je loš - kaže.

- Tek 10 posto usluga se pruža u privatnim bolnicama, a u Njemačkoj je samo jedna trećina bolnica u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu lokalne samouprave. Druga trećina su privatne, a treća trećina je u vlasništvu evangeličkih crkava. U tom kontekstu ne vidim neki zaokret u ovom proračunu, Vlada bi morala pustiti više privatnog sektora - rekao je.

Govoreći o inflaciji, rekao je da su neki segmenti vidljivi na polju stanogradnje. “Nema dovoljno stanova i građevinskog materijala i tu se dižu cijene.”

NAPRAVILI IZNIMKE Nova odluka Vlade za cijene goriva: Limitirane za Eurosuper 95 i eurodizel, ne i za premium

'Da nisu intervenirali, cijena goriva bi bila niža'

Komentirao je Vladinu odluku kojom se privremeno ograničila cijena naftnih derivata.

- Da Vlada nije intervenirala u cijene naftnih derivata, cijena bi bila niža danas, kao što je to u Sloveniji. Cijena nafte je narasla jer je potržanja bila velika, ali je sada pala. Nafte ima na tržištu, samo nije došla do potrošača - rekao je. 

Kaže da Vlada ne smije bilo gdje intervenirati, a osobito ne u cijene jer se one moraju formirati po zakonitostima tržišta – ne po političkim odlukama Vlade.