Obnova kulturne baštine stradale u potresima na području Zagreba i središnje Hrvatske ulazi u završnu fazu. U više od 500 projekata dosad je uloženo gotovo 1,7 milijardi eura, a završena je obnova 283 od ukupno 291 objekta obuhvaćenog konstrukcijskom obnovom iz Fonda solidarnosti. O razmjerima radova, objektima koji još čekaju završetak obnove te budućnosti obnovljene kulturne baštine za HRT je govorio Tomislav Petrinec, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za zaštitu kulturne baštine.
- Možemo reći da je riječ o povijesnoj obnovi kulturne baštine, barem što se tiče dijela središnje Hrvatske, koja nije samo popravljanje stanja, uređenje fasada, krpanje zgrada, nego se odmah shvatilo da nema smisla ići u takav pristup već da treba cjelovito obnoviti kulturnu baštinu kako bi ona mogla duže trajati, rekao je Petrinec.
Ministarstvo kulture i medija u obnovi je imalo više od 500 projekata, od muzeja i državnih institucija do sakralnih objekata i povijesnih palača.
- Imali smo javne ustanove u kulturi kojima je osnivač država, zgrade tijela državne i lokalne uprave, sakralne objekte, zgrade HAZU-u... govorimo o tisućama zgrada, rekao je Petrinec.
Najveći dio konstrukcijske obnove sada je završen, a preostalo je još osam posebno zahtjevnih objekata.
- Što se tiče konstrukcijske obnove iz Fonda solidarnosti, mi smo potrošili kompletnu alokaciju koja je bila dodijeljena. Završeno je 283 od 291 objekta koji je obnavljan. Preostalo je još osam najsloženijih zgrada, Zagrebačka i Sisačka katedrala, zgrada Sabora, palača Vranyczany-Dobrinović, rekao je Petrinec.
Među najzahtjevnijim projektima svakako je obnova Zagrebačke katedrale, na kojoj je završena prva faza konstrukcijske obnove. Slijedi dodatno ojačanje izvana, a potom i obnova tornjeva.
- Prva faza konstrukcijske obnove je završila, to je sanacija i ojačanje konstrukcije iznutra. Sada slijedi druga faza, ojačanje s vanjske strane te konačna faza - obnova tornjeva. To je projekt svjetskih razmjera što se tiče složenosti. Nekakva procjena završetka radova je 2030., to je neki najbrži rok, otkrio je.
Posebna pažnja pritom se posvećuje očuvanju izvornog izgleda katedrale. Zahvati na konstrukciji, posebno s vanjske strane, trebali bi ostati gotovo nevidljivi, dok će se u unutrašnjosti nastaviti restauratorski radovi.
- Što se tiče vanjske strane neće se primijetiti nikakvi zahvati. Iznutra je završena prva faza obnove. Ostaje još pitanje vraćanja zadnjeg sloja oslika koji je morao biti uklonjen, slijede detaljniji restauratorski radovi, dodao je Petrinec.
Uz Zagrebačku katedralu, završetak radova očekuje se i na drugim važnim kulturnim i sakralnim objektima, dok će dio obnovljenih institucija uskoro ponovno otvoriti vrata građanima. Među njima je i Muzej Mimara, čije je ponovno otvaranje najavljeno za listopad.