Zbog sve napetije situacije na Bliskom istoku, dio hrvatskih pomoraca na brodu pod indijskom zastavom odbija nastaviti plovidbu kroz Hormuški tjesnac. Iako su zatražili smjenu, zasad nema tko preuzeti njihova mjesta jer se malo tko želi uputiti u rizično područje. Prema dostupnim informacijama, u Perzijski zaljev trenutačno boravi više od 180 hrvatskih pomoraca, a stručnjaci upozoravaju da bi eventualna eskalacija mogla dodatno zakomplicirati njihovu situaciju, javlja N1.
Odbijaju plovidbu kroz rizičnu zonu
Brodovi, osobito tankeri, sve češće izbjegavaju približavanje iranskoj obali, a prolazak kroz jedan od najosjetljivijih morskih pravaca postaje sve rizičniji. Na jednom od takvih brodova dio posade, uključujući i hrvatske pomorce, odlučio je ne nastaviti put.
- Dogodilo se da nekoliko članova posade, ne samo hrvatskih već i drugih nacionalnosti, nije voljno isploviti s brodom i proći kroz to opasno područje, pa je zatražena smjena. Međutim, znate kako je, nitko ne želi ići na brod, tako da je to sada status quo. Ne znamo kako će se stvari tu odvijati - rekao je Mario Zorović iz Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca.
Strah zbog mogućih napada
Iako su izravni napadi na trgovačke brodove zasad rijetki, prijetnja i dalje postoji, što među pomorcima stvara nelagodu.
- Nikome nije ugodno kad mu rakete lete iznad glave i kad ne znate hoće li brod biti sljedeća meta. Zasad, osim pojedinačnih slučajeva, nije bilo napada na brodove, pa se s te strane u tim nesigurnim uvjetima osjećaju relativno sigurno - ističe Neven Melvan iz Sindikata pomoraca.
Mogući problemi s opskrbom i povratkom
Iskusni pomorci upozoravaju i na praktične probleme koji bi mogli nastati ako se brodovi dulje zadrže u zoni napetosti – prije svega na manjak osnovnih zaliha.
- Većina kompanija ima standard da zaliha bude za tri mjeseca, ali to ne znači tri mjeseca od danas, nego od prošle luke. Oni, naravno, već i te kako broje koliko imaju hrane i vode - upozorava Sanjin Dumanić, predsjednik splitske Udruge pomorskih kapetana.
Dodaje i kako je povratak pomoraca u takvim uvjetima iznimno složen jer su najbliže operativne zračne luke često udaljene stotinama kilometara, što dodatno otežava organizaciju repatrijacije.
U slučaju pogoršanja sigurnosne situacije, pomorci u regiji mogli bi se suočiti s još većim izazovima, kako na moru tako i pri povratku kući.