Josip Šincek, koji se nalazi u središtu velike istrage o nezakonitom gospodarenju otpadom, još je 6. lipnja ove godine sudjelovao na Vinskoj alki održanoj u sklopu Festivala graševine u Kutjevu. Fotografije Šincekovog pohoda na alku večeras je objavio Požeški.hr.
Prema navodima Europola, USKOK-a i policije, Šinceka se sumnjiči da je bio jedna od ključnih osoba u sustavu preko kojeg je u Hrvatsku dopremljeno i nezakonito odloženo oko 35.000 tona otpada, uglavnom iz Italije, Slovenije i Njemačke.
U dokumentima se navodno prikazivao kao sirovina namijenjena recikliranju ili preradi u građevinski materijal. Tako je oko 35.000 tona otpada, prema policijskim procjenama, uvezeno kroz približno 1750 pošiljaka od po dvadesetak tona. Ključ operacije bila je dokumentacija: stvarni sadržaj, obrada i put otpada navodno su se prikazivali drukčije nego što je doista bilo.
Šincekove tvrtke bavile su se preradom otpada u građevinske proizvode, zbog čega kamioni, bale plastike i samljeveni materijal dugo nisu izazivali sumnju. No istražitelji tvrde da se iza legalnog poslovnog pročelja odvijao drugi posao. U Gospiću se otpad dovozio u prostor nekadašnjeg PPK Velebita, gdje su korišteni silosi, otvorene površine i okolno zemljište. Kad je ponestalo prostora, raskrčen je i dio šume. Dio materijala, prema snimkama koje su dospjele u javnost, završavao je i na lokalnim odlagalištima.
Uz Josipa i Moniku Šincek, u istrazi se pojavljuju članovi obitelji i bliski suradnici. Monikin otac Mileta Stevanović, prema sumnjama istražitelja, bio je zadužen za nabavu zemlje i šljunka kojima se samljeveni otpad prekrivao. Antonija Bauk, partnerica Monikina brata, te dvojica vozača također se spominju kao dio skupine. Njihova uloga bila je operativna: prijevoz, dogovaranje radnika te poslovi povezani sa zatrpavanjem i prikrivanjem otpada. Važna osoba u poslovnoj konstrukciji bila je i Franciska Dodić, suvlasnica tvrtke Izoxeco s Monikom Šincek. Prema navodima istrage, preko povezanih tvrtki koordinirali su se radnici i prijevoz, a tvrtke su si navodno međusobno izdavale i račune kako bi se novac izvlačio, umanjivale porezne obveze i prikrivao njegov trag. Istražitelji sumnjaju i na pranje stotina tisuća eura preko pozajmica, ulaganja i lažnih faktura.