Bit je europske solidarnosti konvergencija jer sve članice Europske unije moraju ići jedna prema drugoj, rekao je u Zagrebu premijer Plenković u četvrtak o pregovorima o novom višegodišnjem proračunu bloka. Kohezija i ostale politike prvog stupa za siromašnije članice, među kojima je i Hrvatska, mora i dalje zauzimati velik dio europskog proračuna, a ne samo konkurentnost od koje profitiraju uglavnom već bogate članice, rekao je premijer Plenković prilikom obilježavanja dana Hrvatskog sabora.
„Temeljna je zamjerka pet-šest najbogatijih zemalja koje se kolokvijalno nazivaju škrtci da ukupni volumen sedmogodišnji proračun bude manji. Oni zbog svojih proračunskih ograničenja na nacionalnoj razini žele da bude manji jer onda oni plaćaju manje”, objašnjava premijer.
POGLEDAJTE VIDEO:
Komentirao je stanje pregovora o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine u Europskom vijeću, koje se održava idući tjedan, u kojima bogatije i siromašnije članice imaju različite ambicije i u koje ulažu razmjerno.
Najavio je da je ključno sada što će se dogoditi ovaj vikend, kada će Irska, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a izaći s novim prijedlogom, pri čemu je za Hrvatsku najvažniji ukupni volumen novog VFO-a.
„Ako je netko jako razvijen, živi u demokraciji i slobodnom tržištu još od Drugog svjetskog rata, to nije isto kao onaj tko je živio do recimo 1989. iza druge strane željezne zavjese u jednopartijskom ili totalitarnom sustavu. Taj nije imao istog vremenskog prostora da se razvije”, objašnjava.
No europska solidarnost sastoji se od proračunske distribucije sredstava tako da se približavamo jedni drugima, kaže.
„Ako će se smanjivati sredstva za jači i regionalni razvoj onih koji su slabije razvijeni, i ako se fokusiramo samo na konkurentnost, onda će te horizontalne izvore financiranja iz drugog stupa, a to je konkurentnost, mahom povući velike, snažne, jake ekonomije s ogromnim brojem velikih subjekata”, upozorava i kaže da će se Hrvatska na pregovorima boriti za svoje interese.
„Mi smo u poziciji zajedno sa još drugih 16 članica, tzv. prijateljima politike ravnomjernog regionalnog razvoja, kohezije, poljoprivredne politike, i mi želimo da taj prvi stup, a to su nacionalno i regionalno partnerstvo i dalje bude dovoljno snažan”, govori predsjednik vlade.
„U tim pregovorima se nastoji očuvati zajednički europski interes, a u okviru toga svaka zemlja gleda i svoje partikularne interese, tako ćemo se mi boriti i za svoje” , kaže.
Predsjednik vlade još je dodao da je moguće da se dogovor o proračunu koji bi mogao iznositi i do dva bilijuna eura, postigne u iduća tri sastanka vijeća, idući tjedan, izvanrednom krajem studenoga i sredinom prosinca, kako bi se izbjegao ciklus velikih zemlja, Španjolske, Poljske, Francuske, Italije i Njemačke koje su opterećene izborima.