Osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu raste za deset eura, na 170 eura, za udomitelje pet eura. To očito izaziva veliko nerazumijevanje, a ja bih rekao čak i zlonamjernu prezentaciju. Naknada je umnožak osnovice i faktora, a ne pet do deset eura u apsolutnom smislu, kako je prenesno u dijelu medija iz vrlo zlonamjernoga kuta, rekao je premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade. Nakon što je Vlada digla osnovice za izračun socijalnih naknada za samo pet do deset eura, i izazvala bijes udruga i korisnika, Plenković je zavrtio novi "spin". Krivi su, kaže, mediji, "zlonamjerno" su sve interpretirali, tvrdi premijer.
Spinaj me, spinaj
Nije istina, jer od početka smo objasnili što je osnovica, a što naknada, i koliko što raste. Primjerice, osnovica za izračun naknade roditeljima njegovateljima raste sa 75 na 80 eura, i u konačnici naknada iznosi tisuću posto te osnovice, dakle dosad 750 eura mjesečno, a odsad pedeset eura više, 800 eura. No i tih pedeset, do 75 eura više mjesečno, premalo je povećanje.
Ali premijer očito ne čita. Ili ne čita s razumijevanjem. Ili možda samo čita službene stranice Vlade na kojima piše da je povećanje od 10 eura pa se iz toga ne može iščitati ništa o naknadama, osnovicama i faktorima, za razliku od tekstova u 24sata gdje je, kao u ovom, objašnjeno koliko su rasle naknade i kako je došlo do toga. Sigurni smo da nije čitao ovaj tekst u kojem smo detaljno razradili sve o naknadama, koliko raste osnovica i što to znači za korisnike socijalnih naknada.
Spinaju da sakriju sramotu
Kako su se požalili roditelji njegovatelji, toliko, 55 eura, košta samo jedan sat senzorne terapije za dijete s autizmom, ili, primjerice, dvije tablete lijeka protiv epilepsije, za sprečavanje dva napadaja. Roditelji njegovatelji umjesto države danonoćno brinu o djeci i odraslima s teškoćama, i za to primaju naknadu od, dosad, 750 do 1.125 eura, po novom od 800 do 1.200, ovisno o dijagnozama njegovane osobe. Njegovatelji odlaze s tržišta rada kako bi brinuli o djetetu ili odrasloj osobi, i naknada bi im trebala biti plaća, no često nije dostatna ni zapokrivanje mnogobrojnih, dodatnih troškova djeteta, poput terapija, rehabilitacije, lijekova, pripravaka, mnogočega. Kad taj posao ne bi obavljali sami roditelji, morala bi država, što bi za nju bio daleko veći trošak.
Ako se već obrušila na medije, onda bi i Vlada sama, na vlastitoj mrežnoj stranici, trebala ispraviti svoj jučerašnji naslov na tu temu. Jer, oprema tog, Vladinog teksta, kaže ovako: "Piletić: Povećanje od deset eura nije puno, ali stalno povećavamo socijalne naknade", uz podnaslov koji kaže: "Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je da 10 eura, za koliko je povećan iznos socijalne pomoći, nije dovoljno, ali da Vlada kontinuirano radi na stalnom povećanju naknada, pa je od 2021. do danas osnovica narasla za 60 posto". Takva oprema bi mogla korisnike navesti na pogrešan zaključak da za deset eura raste "socijalna pomoć", a ne osnovica za njezin izračun.
Mediji su dobro objasnili javnosti, baš onako kako je premijer Plenković i sam danas objasnio: naknada je umnožak osnovice i faktora. Konkretno, ako je osnovica 80 eura, a naknada tisuću posto osnovice, naknada u konačnici iznosi 800 eura.
„Mjesečne naknade u praksi rastu između 50 i 75 eura – primjerice sa 750 na 800 eura, sa 900 na 960 eura ili sa 1.125 na 1.200 eura, ovisno o kategoriji“, istaknuo je premijer.
Naglasio je da je Vlada, unatoč drukčijim interpretacijama koje su se pojavile u dijelu medija, rekordno povećala izdvajanja za socijalne naknade i pomoć najosjetljivijim skupinama društva.
„U usporedbi s 2016. godinom riječ je o rastu od oko 400 posto – sa 268 milijuna eura tada na 1,35 milijardi eura u 2026. godini“, rekao je.
Govoreći o novom krugu povećanja, Plenković je pojasnio da osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu raste na 170 eura, što je povećanje od 10 eura, dok osnovica za pojedine druge naknade, poput onih za udomitelje, raste za pet eura. Upozorio je da je u dijelu medija pogrešno, pa i zlonamjerno, stvoren dojam da se radi o simboličnom povećanju od pet ili deset eura.
„Naknada nije linearno povećanje, nego umnožak osnovice i faktora. Osnovica je temeljni iznos, a faktor ovisi o osobi i situaciji u kojoj se nalazi“, rekao je, navodeći kao primjer da radno sposobni samac prima 100 posto osnovice, dok samohrani roditelj nesposoban za rad prima 160 posto osnovice. Istaknuo je da je važno da javnost dobije potpunu i točnu informaciju o tim promjenama, kako ne bi dolazilo do pogrešnih tumačenja, te je najavio da će ministar Piletić to dodatno i jasno objasniti u prezentaciji.
Premijer je podsjetio i da je u programu Vlade najavljeno povećanje socijalnih naknada za 30 posto do kraja mandata, naglasivši da su aktualna povećanja dio konzistentne politike koja se provodi u skladu s fiskalnim mogućnostima države.
„Naš primarni cilj nije samo povećavati iznose naknada, nego i smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade te podizati kvalitetu života građana“, rekao je, dodavši da je broj korisnika te naknade već prepolovljen – sa 97 tisuća na 43 tisuće – zahvaljujući gospodarskom rastu, rastu zaposlenosti i podizanju životnog standarda.
Plenković je poručio da politika socijalnih naknada mora biti usmjerena na pomoć onima koji se doista ne mogu sami uključiti na tržište rada, dok „politika asistanata“ s rastom broja korisnika, kako je rekao, nije dobra ni za pojedince ni za društvo u cjelini.
Naveo je i da su u odnosu na 2016. godinu pojedine naknade više nego udvostručene – za samce s 106 na 170 eura, za radno nesposobne osobe sa 122 na 221 euro, dok kućanstvo s dvije radno sposobne odrasle osobe i dvoje djece danas prima 561 euro, u odnosu na 212 eura prije deset godina.