Europski parlament (EP) usvojio je rezoluciju o rastućoj polarizaciji i represiji u Srbiji, gotovo godinu dana nakon urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi. Urušavanje je izazvalo neviđene prosvjede diljem zemlje.
Tekst rezolucije također podsjeća na izvješća o prekomjernoj upotrebi sile protiv prosvjednika, korištenju zvučnog oružja te navodima o nezakonitom prisluškivanju i emitiranju privatnih razgovora aktivista i studenata.
Rezolucija:
1. Obnovljena betonska nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu srušila se 1. studenog 2024. Poginulo je 16 ljudi. Projekt željezničke stanice Novi Sad bio je dio brze pruge Beograd–Budimpešta i provodio se u okviru međuvladinog sporazuma između Srbije i Kine, izvan okvira uobičajenih pravila EU-a o javnoj nabavi; Europska komisija je već u izvješću za 2024. upozorila na zaobilaženje pravila o javnoj nabavi putem takvih sporazuma.
2. Rušenje nadstrešnice izazvalo je neviđene nacionalne prosvjede koje su predvodili studenti zahtijevajući odgovornost, objavu dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice Novi Sad, koja nije bila javno dostupna, poštivanje građanskih sloboda, načela podjele vlasti, izborni integritet, slobodu medija i okončanje sustavne korupcije.
3. Od veljače do kraja rujna 2025. održano je više od 10.700 prosvjeda u više od 630 općina i 1200 lokalnih zajednica, uključujući najveći protest u povijesti Srbije 15. ožujka 2025. i drugi najveći 28. lipnja 2025.
4. Prosvjedi koje su organizirali studenti bili su mirni u najvećoj mjeri, uz samo nekoliko izoliranih nasilnih incidenata tijekom ljeta 2025., koji su prethodno bili potaknuti nasiljem pristaša vladajuće stranke; dok su mediji bliski vladajućoj stranci neumorno pokušavali prikazati prosvjede kao nasilne, uključujući i putem lažnih vijesti od ožujka 2025.
5. Tijekom masovnih prosvjeda koje su organizirali studenti, zabilježeno je nekoliko slučajeva prikazivanja radikalnih simbola i upotrebe ekstremno nacionalističke retorike. Ti prosvjedi odražavaju reakciju na godine autoritarne konsolidacije, zarobljavanje institucija i eroziju izbornog integriteta, kako su to više puta dokumentirali domaći civilni društveni akteri i međunarodni promatrači.
6. Izbore u Srbiji obilježile su sustavne zlouporabe, uključujući nepravilnosti u biračkom popisu, kupovinu glasova, zlouporabu državnih resursa, pritisak i zastrašivanje birača i službenika te raspoređivanje lažnih izbornih promatrača; dok su neovisni promatrači izvijestili da nedavni lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću nisu bili ni slobodni ni pošteni.
7. Na početku 2025. represija eskalirala, uključujući policijske racije u organizacijama civilnog društva, proizvoljna uhićenja, politički motivirano gonjenje, zastrašivanje novinara i masovni nadzor običnih građana
8. U ožujku 2025., tijekom najvećeg prosvjeda u povijesti Srbije, kojim su se odavale počasti žrtvama tragedije u Novom Sadu, tisuće demonstranata u Beogradu napadnute su nepoznatim sredstvom, kasnije identificiranim kao zvučno oružje, što je izazvalo paniku i štetu te izložilo demonstrante ozbiljnim rizicima. Liječnicima su zabranili dokumentirati ozljede, organizacije za ljudska prava prikupile su svjedočanstva od 3400 nazočnih pogođenih incidentom, unatoč službenim negacijama vlasti. Službena istraga o tom incidentu, koja uključuje više od 170 iskaza svjedoka, ostala je u ranoj fazi bez optužnica.
9. Od kraja 2024. prosvjedi su bili popraćeni dugotrajnim represijama, uključujući premlaćivanja, proizvoljna uhićenja, uporabu suzavca, politički motivirana pritvaranja, deportacije i masovni nadzor. Zabilježeno je više od 1028 uhićenja i najmanje 340 nasilnih incidenata, od kojih su neki uključivali ozbiljne ozljede. Neovisni promatrači ističu da taj broj nije iscrpan, s obzirom na eksploziju nasilja i policijske brutalnosti tijekom ljeta 2025., kad je istovremeno više napada i incidenata unutar velikih skupina onemogućilo sveobuhvatno praćenje.
10. Od kolovoza 2025. nasilje se dodatno intenziviralo, uključujući policijsku brutalnost, mučenja i seksualno nasilje nad studentima, prijetnje specijalnih policijskih jedinica JZO, politički motivirane optužnice Višeg javnog tužiteljstva i kampanje diskreditacije prorežimskih medija, uključujući prijenos intimnih snimki studentice kao čina osvete pornografijom.
11. Sigurnosna agencija (BIA) nezakonito je snimala i emitirala privatne razgovore, od kojih su neki kasnije korišteni za optuživanje devetero studenata za pripremu napada na ustavni poredak i sigurnost Srbije. Elitna vojna jedinica Cobra raspoređena je za odgovor na unutarnje sukobe te je čak ispaljivala žive metke.
12. Prorežimska rulja i bivši osuđenici bili su zaštićeni od policije tijekom nasilnih kontra‐prosvjeda, dok su opozicijske figure, studenti i članovi srbijanskog parlamenta bili premlaćivani i otimani od strane maskiranih policajaca.
13. Između srpnja i kolovoza 2025. povjerenik za ljudska prava i Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava pozvali su srbijanske vlasti da pokažu suzdržanost, obustave svoj obračun sa studentskim pokretom i poštuju ljudska prava i akademsku slobodu.
14. Desetine novinara je napadnuto ili im je uskraćena zaštita tijekom izvještavanja o prosvjedima. Prorežimski mediji orkestrirali su kampanje prikazujući prosvjede kao zapadno‐podržanu „obojenu revoluciju“ usmjerenu na rušenje legitimne vlade, doprinoseći padu povjerenja o EU u Srbiji, što potvrđuje najnovije istraživanje Eurobarometra. Visoki dužnosnici militariziraju politički diskurs etiketirajući prosvjednike kao „teroriste“ ili „naciste.
15. I dalje postoji zabrinutost zbog organiziranih, državom poduprtih, anti‐europskih medijskih kampanja u Srbiji, uključujući govor mržnje i javne uvrede usmjerene i protiv članova Europskog parlamenta.
16. Vlada i vladajuća elita normalizirale su represiju pomilovanjima osoba koje su počinile nasilne napade u korist vlasti, obustavom javnog prometa kako bi se blokirali prosvjedi, politički motiviranim protjerivanjima stranih državljana, te toleriranjem okupacije središta Beograda od strane provladinih prosvjednika uz zaštitu policije.
17. Ovi obrasci pokazuju da su državne institucije, uključujući policiju, tužiteljstva i sudove, sustavno podvrgnute kontroli vladajuće stranke, što predstavlja ozbiljan slom demokratskih standarda.“
18. Narodna skupština Republike Srbije u 2025. godini sastala se samo 16 dana;
19. Sloboda okupljanja i izražavanja, sloboda medija, neovisnost pravosuđa te poticajno okruženje za civilno društvo i akademsku zajednicu temeljna demokratska načela i ključni preduvjeti za pristupanje Srbije Europskoj uniji. Europski parlament je više puta naglasio kako napredak u pristupnim pregovorima ovisi o stvarnim i mjerljivim rezultatima u tim područjima.
Von der Leyen krivi vlast
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila je Srbiju 15. listopada 2025. izrazila sućut poginulima, ali i izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da je situacija u Srbiji i dalje ozbiljna, s izraženim tenzijama i podjelama koje lako mogu prerasti u nasilje; podržava iskrene pokušaje dijaloga o tome kako Vlada Srbije može odgovoriti na studentske zahtjeve, uključujući pozive na prijevremene izbore; napominje, međutim, da su studenti i prosvjednici i dalje uvjereni da nedavni pozivi vladajuće stranke na dijalog nisu bili iskreni.
Najstrože osuđuje val nasilja i zastrašivanja koji sponzorira država, kao i neselektivna uhićenja mirnih prosvjednika, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika oporbe u Srbiji.
Drži srbijansko vodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i razgradnju demokratskih institucija u zemlji; izražava žaljenje što najviši državni dužnosnici šire teorije zavjere o urušavanju nadstrešnice kao o činu sabotaže ili terorističkog napada – u namjernom pokušaju da zbune javnost u vezi s odgovornošću za tragediju; zabrinut je zbog izostanka reakcije državnih institucija, uključujući policiju i pravosuđe, u osporavanju tih neutemeljenih tvrdnji.