Pomalo zaboravljeni Pokret nesvrstanih zemalja, nastao prije 62 godine uslijed "Hladnog rata" između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, ponovo je oživio zbog rata u Ukrajini.
Oko 120 zemalja svijeta ne želi zauzimati strane u sukobu između Zapada, koji naoružava Ukrajinu, i Rusije.
"Pokret nesvrstanih nam je potreban jer vidimo da se bliži veliki sukob Zapada i Istoka", rekao je u četvrtak Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana, na otvaranju Globalnog foruma u Bakuu.
"Pokret je bio pasivan neko vrijeme, ali ga sada želimo revitalizirati", dodao je na skupu na kojem sudjeluju uglavnom bivši predsjednici i premijeri.
Azerbejdžan, većinski muslimanska zemlja smještena na granici Europe i Azije, preuzela je 2019. predsjedanje Pokretom nesvrstanih te će ga voditi do 2023. U glavnom gradu Bakuu uspostavljeno je tajništvo, a prošli tjedan održan je sastanak zemalja koje žele ostati neutralne.
"Pokret može graditi mostove, te na drugačiji način pristupiti ovom sukobu", napomenuo je Alijev.
Pokret nesvrstanih osnovan je 1961. godine na samitu u Beogradu, glavnom gradu tadašnje Jugoslavije, dok je svijet bio u strahu od eskalacije sukoba supersila Washingtona i Moskve.
Brojne afričke i azijske zemlje, koje su stjecale neovisnost nakon oslobođenja od kolonijalne vlasti zapadnih europskih zemalja, pristupale su pokretu koji danas službeno ima 120 država.
"S obzirom da je tu većina od ukupnog broja članica Ujedinjenih naroda, to je vrijedna platforma u međunarodnim odnosima. Može nam pomoći da sačuvamo mir", rekao je Alijev čiji je politički utjecaj porastao jer EU sve više plina uvozi iz Azerbejdžana nakon što je nametnula sankcije Rusiji.
Zemlja bogata naftom i plinom bila je dio Sovjetskog Saveza kojem su do njegovog kolapsa 1991. pripadale i Rusija te Ukrajina.
U Pokretu nesvrstanih su zemlje poput Indije, Irana, Čilea, Kolumbije, Zambije i Egipta. Uglavnom nisu sklone Moskvi ali ne vjeruju Washingtonu i Bruxellesu.
"Zapad je licemjeran", kaže princ Turki Al-Faisal iz saudijske kraljevske obitelji. "Amerikancima nisu bile uvedene sankcije kada je napao i okupirao Irak. Ti dvostruki kriteriji izazivaju sumnju i nepovjerenje", dodaje.
Ukrajina je u četvrtak nastavila tražiti od Zapada dodatno oružje i osnivanje suda za ratne zločine gdje bi se sudilo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zbog invazije započete prije godinu dana.
Ukrajinu intenzivno podržavaju baltičke zemlje poput Latvije, čiji je predsjednik u Bakuu pozvao na osnivanje suda, ili pak američka organizacija za ljudska prava Robert F.Kennedy čija je predsjednica nosila plavi sako i žutu košulju, boje ukrajinske zastave.
Viktor Juščenko, predsjednik Ukrajine od 2005. do 2010., kaže da je njegovoj zemlji "potrebna solidarnost" i da "svi govore istim jezikom". "Također želimo biti u NATO-u kao što su Latvijci, Estonci, Bugari i Česi", rekao je.
NATO članice, predvođene SAD-om, povećale su broj vojnika uz granicu s Rusijom na Baltiku.
"Hladni rat je već počeo", naglasila je Iveta Radicova, premijerka Slovačke od 2010. do 2012.
"Rat će završiti tek kada se ruski vojnici povuku iz Ukrajine", poručila je.
Rusija, koja nije imala predstavnike na forumu u Bakuu, nema se namjeru povući.
U takvim okolnostima mnoge se zemlje prisiljava da se izjasne na čijoj su strani. Među njima je Srbija koja nije uvela sankcije Rusiji.
Vuk Jeremić, ministar vanjskih poslova Srbije od 2007. do 2012., kaže da nema simpatije prema ruskoj invaziji jer da je i njegova zemlja bila izložena agresiji, i to Zapada, kada ju je 1999. bombardirao NATO.
"Čuo sam izjavu da rat može završiti jedino pobjedom Ukrajine i porazom Rusije. No većini zemalja, koje pate zbog posljedičnog poskupljenja energija i hrane, te zbog odvraćanja pozornosti od njihovih razvojnih potreba i ciljeva, bitno je samo da rat što prije završi", kaže.
"To je potrebno ostvariti diplomatskim putem", dodaje.
Prošli mjesec se 13 afričkih zemalja suzdržalo od glasovanja o traženju povlačenja ruskih vojnika iz Ukrajine, održanoj u Općoj skupštini UN-a.
Zapad je osudio njihov neutralni stav.
"Na WC je otišlo 13 ljudi kada se glasalo u UN-u", istaknuo je Antonio Zanardi Landi, bivši diplomatski savjetnik predsjednika Italije.
Aminata Toure, premijerka Senegala od 2013. do 2014., odgovara da je njihova odluka razumljiva s obzirom da je "jedino Rusija pružala tim zemljama pomoć tijekom oslobođenja od brutalne kolonizacije zapadnoeuropskih zemalja".
"Možemo stoga razumjeti zašto se Južnoafrička Republika suzdržala, jer joj je bila pružena pomoć protiv apartheida (sustava rasnog razdvajanja)", istaknula je.
Toure, čiji je Senegal bio francuska kolonija, kaže da je svijetu potreban "pokret pacifizma".
Jeremić, koji je bio predsjednik Opće skupštine UN-a od 2012. do 2013., kaže da je Pokret nesvrstanih dugo tražio svoj identitet nakon kraja Hladnog rata, no da je sada pronašao svoju svrhu te opet postao atraktivan.
Putem njega neke zemlje izbjegavaju ući u sukob dok neke traže veću ulogu na globalnoj sceni. Iz sličnog zahtjeva nastao je i blok poznat kao "Global South" u kojem su brzorastući gospodarski divovi Brazil, Indija, Indonezija i Kina.
Otočne zemlje Malta i Cipar izašle su iz Pokreta nesvrstanih kada su 2004. ušle u EU.
"Morali smo zbog toga istupiti. Pokret ima budućnost ali ako bude igrač, a ne pasivni promatrač", kaže Josep Muscat, premijer Malte od 2013. do 2020.
"To mora biti treći blok, a ne netko tko će puštati preostala dva da se bore", napominje.
Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj pa zamor i strah od eskalacije sukoba ne jenjavaju. Kako vrijeme odmiče zagovornici jačanja Pokreta nesvrstanih postaju sve glasniji.
"To je bio pokret naše mladosti, o kojem smo učili tada", kaže diplomat Zanardi Landi rođen prije 72 godine u Udinama, talijanskom gradu blizu Slovenije.
"Za njega više nismo čuli, sve do danas, jer nije imao jasan cilj. No sada ga se ne smije zanemariti jer je u njemu veliki broj zemalja", zaključuje.