To je to što me zanima!

"Ponosan sam na svoje zločine i spreman sam ih ponoviti..."

Šešelj je odgovoran za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992. godine. Osuđen je u srijedu na 10 godina zatvora
Vidi originalni članak

Ponosan sam na svoje ratne zločine i spreman sam ih ponoviti. Osudili su me suci koji me nikada u životu nisu vidjeli. Prema anglosaksonskom pravu u slučaju kada je prvostupanjska presuda oslobađajuća, oni su ju mogli ukinuti i vratiti na ponovno suđenje, ili je potvrditi. A da je preinače u osuđujuću to nisu mogli, rekao je Vojislav Šešelj, prenosi Alo.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

KONAČNA PRESUDA Šešelja su osudili na 10 godina zatvora, ali to je već odslužio

On je tako komentirao presudu Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) koji ga je danas osudio na 19 godina zatvora. No kaznu je već odslužio jer mu je u nju uračunato vrijeme provedeno u haaškom zatvoru. Šešelj je odgovoran za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992. godine. Presuda je u srijedu izrečena po žalbi haškog tužiteljstva na prvostupanjsku presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kojom je 31. ožujka 2016. oslobođen odgovornosti za progon i druge zločine počinjene na području Hrvatski, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata početkom 1990-ih.

Za Hrvate u Vojvodini proglašenje Šešelja odgovornim za progon je „mala utjeha“

Hrvati u Vojvodini drže da je proglašenje bivšeg haškog optuženika Vojislava Šešelja odgovornim za progon i deportaciju, ponajprije srijemskih Hrvata, tek mala utjeha za sve ono što je učinjeno pripadnicima hrvatske zajednice 90-ih godina.

Nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) proglasio je u srijedu lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja odgovornim za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata tijekom 90-ih i osudio ga na 10 godina zatvora. 

Međutim, Šešelj neće ići u zatvor jer je u pritvoru Haškog tribunala tijekom suđenja proveo ukupno 11,5 godina što je sud uvažio.

Marko Kljajić, bivši svećenik u mjestu Hrtkovci i autor djela "Kako je umirao moj narod", o zločinima nad Hrvatima u Srijemu 90-ih, razočaran je načinom na koji je vođen sudski proces u Den Haagu protiv Šešelja.

„Mala satisfakcija i utjeha jeste to što je proglašen odgovornim za zločine nad Hrvatima u Vojvodini. Ali mene kao i svakog normalnog čovjeka bole krvavi tragovi što su ih ostavili četničke vojvode i 'Bijeli orlovi' napose po Srijemu“, naveo je Kljajić.

Dodao je kako ga boli i „nepravedna Haška pravda“ pa ga ni ova posljednja presuda nije iznenadila.

„U stvari to je opet farsa, i politika – ružna politika“, zaključio je svećenik Kljajić.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov navodi kako je to prvo službeno priznanje, visoke međunarodne sudske instance zločina nad Hrvatima u Vojvodini.

„Možemo reći da je mali dio pravde ostvaren, kao i zadovoljština kod žrtava. Nećemo govoriti o visini kazne i odgovara li ona težini zločina, ali moramo ustvrditi da je i sud međunarodne zajednice potvrdio ono što predstavnici hrvatske manjine i žrtve govore godinama – da je zločina nad Hrvatima u Vojvodini bilo. I to, ne kao pojedinačnih slučajeva, već kao dio širih politika i aktivnosti u kojima su sudjelovale paravojne jedinice i politički subjekti u Srbiji“, naglasio je Žigmanov.

On očekuje da će se „nakon ovoga priznanja, politike suočavanja s prošlošću nastaviti provoditi“ i da će i drugi zločini nad Hrvatima u Vojvodini tijekom devedesetih biti procesuirani, a izvršitelji kažnjeni.

"Za očekivati je da ova presuda MICT-a osnaži politike suočavanja s prošlošću na prostorima bivše Jugoslavije”, rekao je Žigmanov za Hinu „jer ne treba zaboraviti da je 25 osoba ubijeno, a oko 35.000 ih je protjerano“, iz Vojvodine, a ponajprije s područja Srijema.

Žigmanov inzistira kako je današnja presuda Šešelj istodobno “dala za pravo” dosadašnjim stajalištima, tvrdnjama i upozorenjima predstavnika hrvatske zajednice u Srbiji, žrtava progona i nevladinih udruga i organizacija o zlodjelima kojima su bili izloženi Hrvati u Vojvodini.

Podsjeća da “na teritoriju Srbije nije bilo rata” i da državljani Srbije hrvatske nacionalnosti nisu iskazivali nelojalnost državi.

"Iza tih zločina stajale su državne strukture i paravojne i policijske snage”, a "poticaj progona i nasilja imao je za posljedicu protjerivanje i ubojstva vojvođanskih Hrvata”.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za kaznene sudove donijelo je u srijedu odluku da je Šešelj kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine.

Time je preinačena prvostupanjska odluka kojom je 2016. godine predsjednik SRS-a oslobođen od svih optužbi Haškog tužiteljstva.

Documenta: Šešeljeva huškačka politika je sankcionirana

 Iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću u srijedu su reagirali na žalbene presude mehanizma za međunarodne kaznene sudove u predmetu Šešelj te su ocijenili da je širenje etničke mržnje i ratnohuškačka politika, koja je za posljedicu imala protjerivanje desetaka tisuća ljudi i ubojstvo njih više od 900 te razaranja cijelih sela i vjerskih objekata, mučenja i silovanja civila i ratnih zarobljenika u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, kroz tu odluku žalbenog vijeća sankcionirana.

Žalbeno vijeće mehanizma za međunarodne kaznene sudove, uvažavajući žalbu tužiteljstva, ukinulo je oslobađajuću presudu, donesenu u ožujku 2016. te je Šešelja po tri točke optužnice proglasilo kazneno odgovornim za počinjeni zločin protiv čovječnosti.

Žalbeno vijeće utvrdilo je sustavni i rasprostranjeni napad na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH te je, suprotno zaključcima prvostupanjskog vijeća, događaje u Hrtkovcima povezalo sa sukobom u Hrvatskoj, što je bilo ključno za osuđujuću presudu. Govor održan u Hrtkovcima (Vojvodina, Srbija) 6. svibnja 1992. bio je jasan poziv na protjerivanje i prisilno premještanje nesrba i znatan doprinos počinjenju zločina protiv čovječnosti putem progona na političkoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nehumanih djela.

Za govore održane u Malom Zvorniku (Srbija) u ožujku 1992. te govore u Skupštini Srbije, održane 1. i 7. travnja 1992., žalbeno vijeće potvrdilo je nalaz prvostupanjskog vijeća o nepostojanju uzročno-posljedične veze između govora i počinjenih zločina, stoji u priopćenju.

"Važno je istaknuti da je širenje etničke mržnje i ratnohuškačka politika koja je za posljedicu imala protjerivanje desetaka tisuća ljudi i ubojstvo njih više od 900 te razaranja cijelih sela i vjerskih objekata, mučenja i silovanja civila i ratnih zarobljenika u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, kroz tu odluku žalbenog vijeća sankcionirana", priopćila je Documenta.

Podsjeća da je u ožujku 2016. mehanizam za međunarodne kaznene sudove Šešelja oslobodio po svih devet točaka optužnice. 

Šešeljev doprinos udruženome zločinačkom poduhvatu, koji se po navodima optužnice ogledao u regrutiranju dobrovoljačkih paravojnih četničkih formacija, planiranju prisilnog osvajanja teritorija u istočnoj i zapadnoj Slavoniji te u BiH, prisilnom zatvaranju nesrba u logore, gdje su bili podvrgnuti mučenjima i ubojstvima, te zapaljiva i ekstremno nacionalistička retorika i ratna propaganda kojom je poticao na činjenje zločina za prvostupanjsko vijeće pod predsjedanjem suca Antonettija bili su tek odraz njegove političke strasti usmjerene prema podizanju morala i legitimna potpora ratnim nastojanjima srpskih paravojnih formacija.

Konfuzna optužnica tužiteljstva mehanizma za međunarodne kaznene sudove, kontinuirane opstrukcije sudskog procesa te neadekvatan procesni kapacitet sudskog vijeća da se takve pojave neutraliziraju rezultirali su dosad najporaznijom prvostupanjskom presudom Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Odluka prvostupanjskog vijeća bila je proturječna ustaljenoj praksi mehanizma za međunarodne kaznene sudove, posebice u kontekstu nepostojanja sustavnoga i rasprostranjenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH. Sustavan i rasprostranjen napad jedan je od uvjeta za postojanje zločina protiv čovječnosti i već je utvrđen u nizu pravomoćno završenih predmeta u Haagu, poput predmeta Blagoja Simića i dr., Krajišnika, Mrkšića i dr.

 

Idi na 24sata

Komentari 96

  • nekadadavno 12.04.2018.

    Balerino Zakon si, rekao si sucu da ti popuši karu ........a naši ''poštovani sude ''pa pljus dvadeset i neku godinicu

  • statebriga1312 12.04.2018.

    Ne znam dali je gluplja ova sarkasticna izjava.. ili ovaj narod sta u to poverovo Seselju da se moglo nesto dokazati zar ne mislite da bi se to rešilo u maks 2 godine a ne u 13... 13 godina nemaju nista i sada odjednom hahahaha

  • thedarkside 11.04.2018.

    Gori ste od Seselja jer mu dajete medijsku paznju i poticete ljude na mrznju..nebitan lik totalno.

Komentiraj...
Vidi sve komentare