Imamo novih 265 zaraženih, objavio je jučer Stožer. Imamo i milijun ljudi na sunčanom Jadranu, istina, no nešto ipak “ne štima”.
Od početka srpnja do prije neki dan, naime, iz Hrvatske je u svoju državu došlo samo 159 zaraženih hrvatskih turista, dakle oko 4,5 posto od ukupnog broja otkrivenih zaraženih.
Bit će da je problem ipak domaći, koliko god da stoji i činjenica da je možda i turista puno više zaraženo, samo ih se ne testira. Upravo je to - premalo testiranja - zamjerka naših vodećih stručnjaka.
Pogledajte video: 'Premalo testiramo', kažu stručnjaci
Ivan Đikić upozorava da će nam jesen i zima biti jako problematični ako ne usporimo, odnosno ne zaustavimo sve izvjesniji eksponencijalni rast broja zaraženih.
Bude li on i dalje divljao, zaraza će se nekontrolirano širiti, a na umu treba imati da bolest s dolaskom hladnijih dana možda više neće biti tako blaga kao što je sad.
- Na obali je milijun ljudi, s otvorenim svim aktivnostima, ugostiteljskim objektima, noćnim klubovima, kafićima, restoranima, povećane brojke bile su očekivane. Ono što je sad jako važno, kad završi turistička sezona, pri povratku na kontinent u matične gradove, da mlade osobe koje su bile u rizičnim situacijama u noćnim klubovima, u kafićima, izbjegavaju kontakte sa svojim starijim ukućanima i kontakte općenito kako se bolest ne bi prenijela na naše građane na kontinentu, upozorio je jučer Krunoslav Capak.
Stožer je uveo ograničeni rad klubova do ponoći, i to je donijelo neka poboljšanja epidemiološke slike, naglasio je.
Zbog klubova žrtvovali sve
Ali su klubovi, prije toga, bili najveće žarište korone, koja se sad mahnito širi Hrvatskom.
- Najgora pogreška koju smo napravili jest nerazumljivo dopuštanje da noćni klubovi rade i budu izvor zaraze. To smo trebali ukloniti, ne samo parcijalno, zbog pritiska izvana, nego i zbog naših građana, koji žive ovdje, kao i zbog turista - rekao je Đikić jučer za N1.
Epidemiolozi s kojima smo razgovarali uoči otvaranja noćnih klubova nisu bili za to, ali je presudila politika, odnosno činjenica da svi moraju dobiti priliku raditi i zarađivati nakon lockdowna.
I ravnatelj Hrvatskog društva epidemiologa Miroslav Venus nedavno je upozoravao na to napominjući kako kad se inače u nekom restoranu otkrije salmonela, on bude privremeno i zatvoren.
Ako se već detektiralo da su noćni klubovi žarišta, naravno da je jedna od mjera trebala biti i privremeno zatvaranje, naglasio je Venus.
Politika nadglasala struku
Politika je očito nadglasala epidemiologe pa su klubovi radili, da bi im se rad sad ograničio do ponoći. I polučio rezultate.
Naravno, kad je pitanje izlaze li mladi više uopće u klubove, kad izlasci u to doba tad tek započinju.
- Ima inventivnih načina da se iz noćnih klubova mladi presele u kafiće i restorane, koji mogu raditi dulje, a to nije dobro. Mjerom smo htjeli smanjiti ono što su inspekcije dojavljivale s terena - da se do ponoći svi pridržavaju mjera - rekao je jučer Capak.
Na mlade je apelirao da se pridržavaju propisanog socijalnog razmaka.
Iznimke narušile povjerenje
Za “domišljatost” je pohvalio i one koji organiziraju vjenčanja.
Odlaze, kaže, na vjenčanja u Hercegovinu, gdje su ona i jeftinija, što bi trebalo izbjegavati.
- Okupit ćemo predsjednike lokalnih županijskih stožera na sastanak i dogovoriti s njima aktivnosti da oni, koji mogu brže i lakše identificirati problem, donose lokalno mjere u dogovoru s Nacionalnim stožerom, u smislu ograničavanja rada objekata ili smanjivanja obiteljskih i drugih vrsta okupljanja na određene brojke - poručio je Capak.
Nada se smanjenju broja zaraženih.
Ljeto će završiti, turisti će otići, a Hrvatska će se ostati boriti se s nekontroliranim rastom broja zaraženih za koje, očito je, nisu krivi turisti.
Crkve prije terasa i kafića
Stožer je, pod pritiskom politike, od početka znao uprljati svoj stručni rad s izuzecima. Crkve su mogle otvoriti svoja vrata prije terasa u kafićima, dopuštene su bile procesije, brojne kontradiktorne odluke Stožera dovele su do pada povjerenja prema njemu, a posljedično i do nepridržavanja mjera.
Facebook grupa “Tražimo ukidanje Nacionalnog stožera civilne zaštite” jučer je objavila kako će tužiti Stožer i tražiti odštetu. Kako je za N1 rekao administrator grupe Tomislav Pilkić, grupa trenutačno broji 111 tisuća članova.
Ističu da je Stožer u više navrata donosio odluke proturječne onima koje je donio ranije, da je “znanost izvrgnuo ruglu i iznevjerio povjerenje građana”, naveo je Pilkić motive pokretanja grupe.
Tužba neće biti procjena ustavnosti, kakvih je dosad, zbog rada Stožera, zatraženo 27.
- Mi želimo to tužiti na nižim razinama. Koji će to oblik tužbe biti, procijenit će odvjetnik - najavio je Pilkić. Oslonit će se na one zakone na koje se oslanja i sam Stožer - Zakon o civilnoj zaštiti i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Dio tužbe će biti i odštetni zahtjev, ali zapravo simboličan. Ljudi su, naime, ostali bez posla, mnogima je štetila blokada prometa i roba.
Nema bez 'mrkve i batine'
Nemali je broj odluka stožera izazvao zbunjenost kod građana. Primjerice, kao da korona pita za putovnicu, državljani trećih zemalja, na primjer BiH ili Srbije, koji imaju i hrvatski pasoš, na Jadran mogu doći bez problema. Ako s njima dolazi i supružnik druge nacionalnosti, također može, ali uz vjenčani list. Da dolazi sam, ne može ući bez testiranja.
Osim toga, prije izbora su građani BiH morali u izolaciju na dva tjedna po dolasku u Hrvatsku, uoči samih izbora takva je odluka ukinuta.
- Što se tiče odluka Stožera, nema odluka koje su bile striktno politički motivirane - poručio je jučer Davor Božinović, ministar policije i šef nacionalnog stožera.
Mislimo da su naše mjere dobre i da se većina naših turista kod nas osjeća dobro, naglasio je Capak dodajući kako nas susjedne države na “crvene liste” stavljaju zbog brojki.
Da, brojke su nam loše, i sve lošije. Mjere su bile jedne pa druge, ni sam se Stožer nije uvijek držao onoga na čemu je struka iza vrata inzistirala, pa su i ljudi počeli sumnjati u vjerodostojnost - svega.
Korona nije izmišljena bolest, pokazuju to, nažalost, i slučajevi onih koji su zbog nje izgubili bitku za život. Čuvati moramo starije i bolesne, nemoćne građane za koje je rizik jako velik. A čuvati ih nećemo ako dopustimo eksponencijalan rast zaraženih.
Obavezno nošenje maski mora biti imperativ bez iznimaka, no upravo je njih jako puno. Potreban nam je sustav “mrkve i batine”, jer očito nema drugog načina da se nedisciplinirane natjera na poštovanje mjera.
Svatko svojim primjerom mora dati svoj doprinos.